31. listopada 1517. augustinski fratar, predava~ svetoga pisma na sveu~ili{tu u
Wütenbergu, Martin Luther pribio y svojih dvadeset pet teza o opro{tajnicama na vrata saborne crkve. zapo~in'u}i time ydan od najja~ih razdora katoli~ke crkve s ydne y strane uistinu prisilio crkvu da poo{tri }udore|e svojih podanika, a s druge otvorio mogu}nost razvoja druk~yga pogleda na te`n'u prema dobru.grade}i na temel'ima koy y
Luther postavio, novi podsticaj reformaciji dao y Jean Calvin. u `enevi y predavao sveto pismo. bore}i se protiv pokvarenosti, praznovyrja i ne}udore|a Calvin y i{ao tako daleko da y ukidao kr~me, pa ~ak i zabranio no{en'e hla~a s prorezima. prema n'egovome u~en'u u ydnome se dylu protestantskih zemal'a uvry`io poseban stav prema radu i privre|ivan'u. kako y "rad stvorio ~ovyka", rad zauzima veoma va`no mysto u `ivotu ~ovyka - vrelo y n'egova zdravl'a i razvitka i pryko potrebit ~inbenik cylokupna n'egova `ivota i dylovan'a. rad y potreban za ~ovykovo tylesno i moralno zdravl'e, kao {to su zrak, hrana i san potrebni za n'egov `ivot. ... "nikakva snaga ne ~ini ~ovyka velikim i mudrim, kao {to to ~ini snaga rada - zaydni~koga, udru`enoga, slobodnoga rada." stoga y ono {to u o~ima boga ~ovyka ~ini vrydnim upravo predan rad, koji se najbol'e myri koli~inom stvorenih dobarah. to y, kao {to vidimo, upravo u izravnoj suprotnosti s aristotelovim stavom.prostor syverne amerike i syverozapadne europe slydom povystnih okolnosti podpali su pod jak utycaj luteransko-kalvinskoga pogleda na gospodarstvo kao te`n'u stvaran'a dobarah kao myre rada na ve}u slavu gospodina boga. takav pogled, temel' poduzetni~ke etike, koji se prvenstveno zasniva na poydincu i uobli~uy u obliku monastike, prote`e se i izravno na gospodarstvo, te posredno na dr`avni{tvo.
dodamo li tome pristupu i pozitivisti~ki znanstven'a~ki pristup razvijan u istome podru~ju, koji znan'e o svytu svodi prvenstveno na tvar i energiju, zanemaruju}i ne samo duhovni, ve} i dru{tveni `ivot poydinca i zaydnice, o~ito y da y takav pristup bitno pogodovao razvoju kapitalizma, te ~esto izravno utycao i na razvoj predatorstva.
o~ito y dakle da se iz svoga idealnoga vida stvaran'a dobara kao myre rada na ve}u slavu gospodina boga ova etika veoma brzo, postavl'aju}i upravo poydinca u sredi{te svoyga promi{l'aja, zanemarivan'em uydin'enosti l'ubavi prema sebi i prema drugima <koja joj u idealnome vidu omogu}uy pravednost raspodyle dobra na sve ~lanove zaydnice> po~in'e u mnogim sredinama pretvarati u predatorsku etiku.
naime, motivi prvotnika <eng.
pioneer> i poduzetnika nisu uvyk razumske prirode, ve} ukl'u~uju `el'u za mo}i, za samoostvaren'em, izra`avaju radoznalost osobnosti itd. ova etika vezana y na kakvo}u hrabrosti i odlu~nosti poydinca, ali ne i cylokupnoga dru{tvenoga ustrojstva.predator y tako|er sr~an, ali y i pretyrano sr~an, na razini nagonskoga, te osy}aju}i sebe kao najva`nyga zanemaruy druge, bespo{tedno ih pro`diru}i bore}i se za osobno dobro. taj pristup etici vidimo veoma razvyn u tzv. "visokorazvynih", "naprednih" zamal'ah, a posl'edak mu y silan i nenadglediv, neupravl'iv, rast poydinih podmetah, koji, kao ~inbenici gospodarstva <
oeconomice> prerastaju okvire svoy politike, te se pro{iruju u obliku mnogo-dr`avnih samostalnih entitetah. na toj razini, oslobo|eni nadzora politike, dakle etike dru{tvene zaydnice, razvijaju svoj vlastiti oblik predatorske ekonomike, dakle vlastite etike. u takovome razvoju izravno uty~u i na razvoj monastike svega svoga l'udstva. u slu~aju da ne mogu promyniti eti~ke poglede poydinca zaposlenika, ry{avaju ga se, te ga zamyn'uju prilagodl'ivijim.Glagoljski portal Hrvatskoga Mislili[ta
Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knji`nica, kompjutoristika...
Objavna etika