reagiran'e na ~lanak "kninska tvr|ava bi hrvatima trebala biti ono {to y masad izraelcima, ..."

~itaju}i ~lanak gospodina profesora marana petropol'skoga u vysniku od 14. kolovoza "kninska tvr|ava bi hrvatima trebala biti ono {to y masad izraelcima, ..." nisam mogao ne napisati nekoliko ry~i gledom na knin i doga|an'a oko n'ega u protekle dvy godine. ne `ele}i uman'iti niti obezvryditi bilo koji poticaj u svezi s bol'itkom i razvoym knina i hrvatske, `elio bih naglasiti, da y ydna skupina entuzijastah, rodol'ubah i domol'ubah odmah po zavr{etku "oluy" predlo`ila proykt "preporod knina kao znanstvenoga, kulturnoga i duhovnoga izvori{ta - knin - hrvatsko mislili{te", te y poradi provedbe toga proykta, osnovana i dru`ba za preporod knina - knin - hrvatsko misli{te, kojoj y osnovna svrha potican'e proykta knin - hrvatsko mislili{te u svojoj ukupnosti.

temel'na y nakana "proykta", a time i "dru`be" o`ivl'avan'e i preporod hrvatskoga kral'evskoga grada knina kao ul'udbenoga, povystnoga i duhovnoga izvori{ta hrvatskoga, te kroz to i duhovni i ini preporod i obnova hrvatske <posebice n'ezinih, na bilo koji na~in, razorenih i opusto{enih dylovah>.

nakon ostvaren'a mnogostol'etnoga sna obnovi suverenosti hrvatske dr`ave, te na bojnome pol'u dobivena boja, na razne na~ine godinama pusto{ena nam dr`ava se hrvatska sada na{la pred jo{ te`om vojnom, vojnom za svoj ukupni preporod i o`ivl'avan'e. `elimo li `ivyti u hrvatskoj koja ostvaruy svoy mogu}nosti visoke `ivotne i ul'udbene razine, hrvatskoj odmaknutoj od balkana i balkanske kal'u`e, hrvatskoj koja ostvaruy svoy ystvo visokoul'udbene sredn'oeuropske dr`ave, moramo uporabiti sve svoy snage <pa i vi{e> na putu prema tome cil'u. ne uzmognemo li ostvariti to sve za nas same, du`nost nam y ostaviti takovu hrvatsku u nasl'e|e na{oj dyci.

s toga y nu`dna, u hrvatskoj, dobra skladn'a i vi{epodru~an pristup u tvorbi tvarnih i duhovnih dobarah. povezbom duha i ul'udbe, povysti i umytnosti, gospodarstva i znanosti stvara se mogu}nost pravilnoga, vrstnoga i uydna~enoga ukupnoga razvoja, te nepryporno nu`dnoga pomaka od tvarno usmyrenoga socijalisti~koga, ali i kapitalisti~koga, materijalizma, prema hrvatskoj i hrvatskome duhu primyrenome katoli~kome sredn'oeuropskome dru{tveno-eti~nome svytonazoru.

podru~na rascypkanost hrvatskoga narodnoga bi}a zahtyva povezno sredi{te i duhovno-ul'udbeno izvori{te. hrvatski kral'evski grad knin treba postati spojnicom hrvatskoga priobal'a, sredi{tn'ega hrvatskoga prostora i syverne hrvatske, sredi{te povezbe s hrvatima u bosni i hercegovini, te omogu}iti povezbu tuzemne i isel'ene hrvatske, razvijaju}i kakovostne namisli povratka hrvatah u domovinu.

tako ustroyn hrvatski kral'evski grad knin omogu}it }e stvaran'e i ispitivan'e mogu}ih modelah ispravnoga i vrstnoga ukupnoga razvoja podru~jah s izra`enom te`n'om sman'en'a broja stanovni{tva na cylokupnome hrvatskome prostoru <selo, mala mysta, otoci...>, te iznala`en'e, stvaran'e i ispitavan'e kakovostnih modela pobol'{an'a na~ina `ivota u man'im mystima, kao i zaustavl'an'a {iren'a zagreba i mogu}e nekoliko drugih ve}ih gradovah, posebice stoga {to y zagreb, na`alost, postao "wasserkopf" hrvatske.

kao izvor nove povezne ul'udbeno-znanstveno-umytni~ko-duhovne misli hrvatski kral'evski grad knin treba postati izvori{te nove hrvatske misli, tj mislili{te ustrojbom povezbe umytnosti i ul'udbe sa znano{}u, posebice kroz posebna me|upodru~na i vi{epodru~na istra`ivan'a, istra`iva~ke, umytni~ke i ul'udbene ustanove i zavode, kongrese i simpozy, ustrojbom posebnih doktorskih, podiplomskih, dodiplomskih i drugih studijah.

u provedbi preporoda knina treba poticati ostvarivan'e i razvoj gospodarskih dylatnostih i sadr`ajah <visoko tehnolo{kih i ekolo{ki podobnih>, {to }e zahtyvati ustrojbu gospodarstvenoga okvira unutar koyga }e biti bitno olak{ano poslovan'e poydinih cil'nih dylatnostih, i koji }e privla~iti doma}e i strane poduzetnike. taj okvir prvenstveno y mogu}e posti}i ustrojbom znanstvenoga i tehnolo{koga parka, slobodnoga carinskoga podru~ja i poreznoga uto~i{ta <"tax haven">, te drugih suvremenih na~ina gospodarskoga potican'a.

temel'na y zamisao sada, nakon vi{estol'etnih te`n'i, u ~asu kad se ponovno otvorila mogu}nost punine razvitka hrvatskoga duha, puninom srca i o{trinom uma pristupiti duhovnoj obnovi i preporodu. da bi se sveukupna obnova i preorod mogli vrstno provesti, pryko y potrebito izvori{te u koyme bi se promi{l'ale i tvorile stvarne poveznice izme|u duha, vyre, znanosti, kulture i umytnosti, a time i ukupnoga duha hrvatskoga nacionalnoga bi}a.

hrvatski kral'evski grad knin mo`e uzeti posebnu ul'udbenu ulogu, uz svehrvatsku i europsku povezbu syver-jug. po nizu vrednota knin y gotovo savr{eno mysto da svojim "mislili{tem" postane povezni duhovno-znanstveno-kulturni grad.

sada, dvy godine nakon "oluy", {to y izuzutno malo vremena u `ivotu ydnoga grada, "grada ~iji y `ivot po~eo ispo~etka", pitam se, ny li uistinu po~etak pravi ~as da se najpomny povede ra~una o tome da sve bude u ravnote`i i pravilno ure|eno.

knin bi, uistinu, mogao poslu`iti kao model razvoja man'ih hrvatskih mysta, ne u socijalisti~kome i komunisti~kome na~inu tvorbe modela, nego po modelu zasnovanome na bogatoj hrvatskoj povysti i iskustvu, a sukladno najmodernijim, hrvatskoj i hrvatima primyrenim, na~elima i zamislima.

osim toga, `elio bih pripomenuti, kad spomin'emo izrael, zaniml'ivo y, da y mojsy 40 godina vodio svoj narod po pustin'i i ny ga doveo do obe}ane zeml'e dok ny umro i zadn'i ~ovyk ro|en kao rob. ~ovyk ro|en u slobodi mora i treba druk~y misliti i imati uistinu druk~iji pristup i odnos prema svojoj domovini, tj. odnos prema n'oj, kao svojoj domovini, a ne kao prema nekoj drugoj - tu|inskoj dr`avi.

proyktom y predvi|ena i "kava u kninu" - slogan "ni~im obvezuju}i i najyftiniji slogan" po ry~ima gospodina prof. petropol'skoga, slogan, koji uz dobru prometnu povezanost i druge ~imbenike, doista mo`e biti vrstan i "neobvezatan" na~in dru`en'a i susreta, te razmyne mi{l'en'a i znan'a.

po{tovani profesor predla`e, da se kninska tvr|ava da na upravl'an'e hrvatskoj vojsci. u svezi s tim moram pripomenuti da smo idejni proykt poslali i ministarstvu obrane republike hrvatske. dr`im da bi u preporodu i svekolikoj obnovi knina i okolice, svakako trebala sudylovati i hrvatska vojska i ministarstvo obrane, ne samo u dylu proykta koji y za n'u zaniml'iv, te pomo}i pri ry{avan'u poydinih problema i kao {to ve} ~ini i to ne samo u kninu, neko i {irom na{e domovine.

zamisao smo i proykt izlo`ili {irokom spektru raznih l'udi iz razli~itih institucijah i udrugah: ureda predsydnika, vlade i n'ezinih ministarstava i institucija, zagreba~koga sveu~ili{ta, hazu-a, matice hrvatske, bra}e hrvatskoga zmaja, plemi}koga zbora, peu-a, udruge hrvatskih intelektualki, te mnogim istaknutim poydincima. zaniml'ivo y da smo svugdy nailazili na odobrovan'e i odu{evl'en'e, ali da smo isto tako nailazili i nailazimo na pomalo ~udne zapreke na svome putu prema ostvaren'u toga cil'a.

isto y tako ~in'enica, da provedbe "proykta" nema bez dylovan'a u kninu, te da y ydan dio osniva~a "dru`be" vol'an oti}i `ivyti i raditi u kninu.

po{tovani profesor predla`e da novaci pola`u prisegu zavytom "knin vi{e ne}e pasti!" - na{ y prydlog zavyta "hrvatska nikad vi{e ne}e pasti, niti do}i u tu|e ruke!" i to posebice zato {to treba sa~uvati sve ovo {to y postignuto mudrom i promi{l'enom politikom i `rtvom `ivota vi{e tisu}a mladih l'udi, od kojih su se mnogi borili bez kona~ne ra~unice, osim za svoju i slobodnu i od bilo koga neovisnu dr`avu hrvatsku.

eto, poku{ao sam iznyti na{e vi|en'e mogu}nosti cylovitoga ry{en'a, te na{ skroman prinos razvoju i preporodu hrvatske.

 

za dru`bu "knin - hrvatsko mislili{te"

tomislav }osi}, glavni tajnik



Zasade

Glagoljski portal Hrvatskoga Mislili[ta

Portal Hrvatskoga Mislili[ta


Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knji`nica, kompjutoristika...