u ovome radu poku{at }emo odrediti mogu}e pravce dylovan'a gledom na etiku i moral u hrvatah, posebice stoga {to se hrvatski narod nalazi na razme|i ul'udabah i razli~itih vyrah i uvyren'ah, a i izlazi iz soc-komunizma. za kakovostnu y, naime, provedbu duhovnoga preporoda izuzetno bitno odrediti etiku, }udore|e i ~inore|e u hrvatah, odnosno postaviti na pravo mysto moralne vrydnosti i dovesti ih u ravnote`u. hrvatima ny bliska niti socijalisti~ko-materijalisti~ka, niti ameri~ansko-zapadnoeuropejska protestantska, niti pravoslavna, niti islamska etika i moral, nego etika, }udore|e i ~inore|e temel'eni na sredn'oeuropejskome katoli~anstvu i bogatoj hrvatskoj pro{losti i kulturnoj ba{tini.
`elimo li i}i ispravnim putom, trebamo se okrenuti bogatoj i ponekad nedovol'no istra`enoj nam pro{losti, te kroz to, temel'em bogatih povystnih iskustavah, mo`emo graditi vrstnu budu}nost. iznimno y va`no napomenuti, da bez pro{losti nema niti kulture, niti yzika, niti morala i etike, niti ~inore|a, a time niti naroda.
na{ }emo rad temel'iti uz ostalo i na podyli i razmatran'u filozofy }udore|a po tomi akvinskome, te na filozofiji ~inore|a ante star~evi}a. uz to poku{at }emo odrediti razliku izme|u ~etiri razli~ite vrste temel'nih filozofija }udore|a ili etikah, koy su vladaju}e u poydinim dru{tvenim odnosima, kao i n'ihovih izrazito negativnih zastran'en'ah.
sv. toma akvinski dyli etiku ili filozofiju }udore|a na tri dyla. prvi raspravl'a o svrhovitim radn'ama ydnoga ~ovyka i zove se osobno }udore|e <
monastica>. drugi raspravl'a o radn'ama ku}ne zaydnice <obitel'i> i zove se gospodarstvo <oeconomica>. tre}i raspravl'a o radn'ama gra|anske zaydnice, a zove se dr`avni{tvo <politica>. svima y trima etikama po sv. tomi akvinskome, dakle filozofiji osobnoga }udore|a, monastici, filozofiji obitel'skoga, ili gospodarstvenoga, }udore|a, ekonomici, to yst gospodarstvu, kao i filozofiji dru{tvenoga }udore|a, politici, odnosno dr`avni{tvu, zaydni~ka temel'na te`n'a prema dobru kao najvi{oj }udorednoj i ~inorednoj vrydnoti.svakako val'a spomenuti da ante star~evi}, govore}i o etici, posebice naglasak stavl'a na pojam ~inore|a, dakle pravilne uredbe sveukupnosti l'udskih ~inah i n'ihove ~inbe u zaydnici.
ukupnost razli~itih pristupah filozofy }udore|a u ovome radu prikazuymo kroz ~etiri temel'ne odrednice: dru{tvena filozofija }udore|a, i n'eno zastran'en'e tvarna <materijalisti~ka> filozofija }udore|a; poduzetni~ka filozofija }udore|a, te n'eno zastran'en'e predatorska <grabe`l'iva~ka>; upravna filozofija }udore|a, n'eno zastran'en'e birokratska filozofija }udore|a, te samotvorbena filozofija }udore|a, te kroz mogu}e op}e zastran'en'e svih etikah, kao {to y to u etici obrnutih vrydnostih.
prvenstveno treba shvatiti da pravi cil' uistinu treba biti bogatstvo zaydnice, pa kroz n'ega i kakovostan i u svem pogledu bogat `ivot poydinca i cyloga dru{tva, uistinu te`n'a prema dobru. yr ve} aristotel u i. kn'izi politike kazuy da bogatstvo ny svrha, nego sredstvo gospodarstva, to yst da cil' privre|ivan'a ny gomilan'e tvarnih dobara, ve} dobar `ivot.
Glagoljski portal Hrvatskoga Mislili[ta
Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knji`nica, kompjutoristika...
Uvod