nalaze}i se na razme|i ul'udabah i razli~itih vyrah i uvyren'ah, a izlaze}i iz soc-komunizma, za kakovostnu provedbu hrvatskoga duhovnoga preporoda potrebito y odrediti etiku, }udore|e i ~inore|e u hrvatah, stoga {to nama hrvatima ny bliska niti socijalisti~ko-materijalisti~ka, niti ameri~ansko-zapadnoeuropejska protestantska, niti pravoslavna, niti islamska etika i moral, nego etika, moral i ~inore|e temel'eni na katoli~anstvu i bogatoj hrvatskoj pro{losti i ul'udbenoj ba{tini.

hrvatska pro{lost i ul'udba, a kroz to i hrvatska etika i moral, stol'e}ima, s raznih strana potiskivani, uspyvali su se ipak odr`ati. lypo ka`e ivo {arini}: "osnovna misao hrvatskog sel'a{tva yst, da y temel' svega `ivota zeml'a, nad zeml'om sunce, a nad zeml'om i suncem bog! zeml'a svime plodi i rodi, sunce svemu poday `ivot, bog to sve u svojoj ruci dr`i, i sve, {to y lypo, dobro i istinito, blagosiva i podupire, a {to y ru`no, zlo i la`no, proklin'e, satire i zatire."

`elimo li i}i ispravnim putom, trebamo se okrenuti bogatoj i ponekad nedovol'no istra`enoj nam pro{losti, te kroz to, na temel'u bogatih povystnih iskustavah, mo`emo graditi kakovostnu budu}nost. iznimno y va`no napomenuti, da bez pro{losti nema niti ul'udbe, niti yzika, niti morala i etike, niti ~inore|a, a time niti naroda.

dylom jo{ iz austro-ugarske, a posebice pak od 1918. godine, za vryme dvijuh jugoslavijah, hrvatskoj y nametana kolonijalisti~ka upravna etike, dr`avni~ki ustroyna kao birokratska filozofija }udore|a i, jo{ vi{e, ~inore|a.

tykom socijalisti~koga doba, hrvatski se narod morao prilagoditi materijalisti~koj i birokratskoj etici koja y iz dr`avni{tva kroz gospodarstvo ku{ala utycati i na monastiku, i na `alost, ostavila svoyga traga, iako taj trag u monastici ponaj~e{}e ny bio promyna u socijalisti~ko-materijalisti~ku monastiku, ve} neka vrsta "podvoyne" monastike, monastike prikrivan'a i izbygavan'a. na`alost, ydnim se dylom ova podvoynost povystno tradicionalne etike i nametnute materijalisti~ke etike pretvorila u etiku obrnutih vrydnostih.

taj dugogodi{tn'i pritisak povezane materijalisti~ke i birokratske etike ostavio y u cylokupnosti hrvatskoga narodnoga bi}a tragove koy }e biti te{ko ukloniti, a to su prvenstveno, uglavnom pasivni, otpor prema dr`avi, otpor prema vlasti, zavist na uspyhu i probitku, ali i krivo shva}an'e pojma bogatstva. ny bez boga mojsy 40 godina vodio izabrani narod kroz pustin'u do obe}ane zeml'e, kako ne bi niti ydan ~lan naroda ro|en u ropstvu, ukl'u~uju}i i samoga mojsija, u{ao u obe}anu zeml'u.

za hrvatsku y pryko potrebita vrstna analiza utycajah svih etikah u pro{losti i nama suvremenosti, te y temel'em samotvorbene <autopoieti~ne> metode potrebito stvoriti takav model svih trijuh razinah etike <monastike, gospodarstva i politike>, s podrobnom razradom svih nutarn'ih i van'skih ~inbenikah <poydinca, obitel'i, {kole, vrti}a, crkve, znanosti, umytnosti, kulture, duhovnosti i slobode>, koji dovodi do vrstnoga razvoja bogatstva poydinca, zaydnice i cyloga naroda. upravo pravilnom zasadom temel'ah koji }e razviti mogu}nosti autopoieti~noga razvoja hrvatske i cylokupnoga hrvatskoga narodnoga bi}a, dakle temel'a koji }e na pravo mysto usaditi }udoredne i ~inoredne vrydnote, mogu}e y stvoriti takav ustroj dr`avni{tva, gospodarstva i monastike koji }e, u me|usobnoj samoustrojbenoj pro`etosti, ozbil'iti autopoieti~nu etiku okrenutu bogatoj budu}nosti. va`no y ne zaboraviti da y za samotvorbenu metodu iznimno va`an pravi trenutak, a upravo y po~etak stvaran'a dr`ave pravi ~as da se sve stvari pravilno urede i dovedu u pravilne me|usobne odnose, koji }e omogu}iti nesmetan razvoj.

i na kraju, zakl'u~imo: ry~ bogat u hrvatskome yziku zna~i "onaj koji y pun boga", "onaj koji y od boga". bogatstvo y punina ukupnoga duhovnoga i tvarnoga `ivota svakoga poydinca u ravnote`i poydinca, zaydnice i dru{tva.