Predmetna etika oslanja se na razum, ona razabire predmetne pojmove koji su svojim sadrzxajem oznacxeni pojmom dobra. Taj pristup dobru, kao oznaci predmeta iz ukupnosti stvari postavljenih “pred”, razbornim cxinom stvara cyudoredye pravnih normi, administrativnu filozofiju cyudoredya, gdje se slijedom “predmetnosti” dobrost predmeta odredyuje ukazom ili obznanom, dakle zakonom. Ova etika odgovara tzv. (fra.) burgeois-iji, “gradyanstvu” koje ima cilj izdicyi se probitkom i tvarnim dobrima (napose posljetkom novca kao profita), administraciji i birokraciji, a u podlozi je tzv. predmetne ili razborne (lat. rationalis) gospodarske znanosti (u kojoj je norma gospodarskoga probitka prvenstveno “maksimalizacija profita” ili, novovjekije, “optimalizacija profita”, tzv. “marketinsxki pristup”). To je upravna, administrativna etika na razini gospodarstva, a na razini politike kao etike drusxtva ona je uistinu birokratska etika, dakle etika vladanja uredbama.
Objavna, administrativna, upravna etika odvaja predmetne od podmetnih cxlanaka u okviru vrijednostnih kategorija morala, te naginje izjednacxavanju pravednosti sa zakonitosxcyu, legalnosxcyu, odnosno s predmetnim parametrima. Objavna etika naglasxava dobrobit - tvrtke, drzxave, ustrojbe, imperija - i u tu svrhu posxtuje prava pojedinaca u onoliko u koliko su ozakonjena, a oslanja se strogo na propisani razum.
Objavna, pa time i birokratska etika ne poricxe postojanje a priornoga dobra, tj. ne poricxe postojanje abstraktnih nacxela dobra, no dobro samo po sebi i za sebe nije niposxto cilj ove etike. Objavna etika prepoznaje da postoji podmetni, osobni i ustrojbeni samointeres, koji je cxesto razborit (lat. rationalis). Pojedine skupine ili stanja razlicxitih ustrojbenih ili pojedinacxnih interesa mogu biti suprotstavljena. Cilj birokracije cilj je krovnoga, cxelnoga tijela (predsjednisxtva, cxelnisxtva - UN-a, Drzxave, Podrucxja, Tvrtke itsl.) da razborno uskladyuje pojedinacxne podmetne interese s predmetnim interesima zajednice.
Ovu vrstu etike najzornije mozxemo promatrati u zemalja koje su bivsxe kolonijalne sile. Bogatstvo, pa i gospodarstvo SXpanjolske, Portugala ili pak Engleske, bez obzira na katolicxki, protestantski ili koji drugi vjerski predznak, odavno se temelji na upravnoj ili administrativnoj ulozi tih zemalja nad Azijom, Afrikom, Oceanijom i Amerikom. Objavna, administrativna etika, bez obzira na vjersku podlogu, znacxajka je bila i Otomanskoga carstva i carske Kine i Rimskoga imperija, kako je znacxajka i ustrojbi poput UN-a, ili cxak, u nastanku, Europskoga saveza, ili pak vecy spomenutoga Britanskoga imperija. Iako se Rimsko i Otomansko carstvo nisu temeljili na imalo slicxnoj vjerskoj podlozi, oba su se ta sustava, isto kao i UN ili Velika Britanija, temeljila na stvarnome ili umisxljenome predmetnome sustavu pravila, prava i opcyih zakona, tj. na “predmetnim kriterijima”, tj. na opredmecyivanju pojma dobra.
UN, s predpostavkom svevazxecyih prava, velikim su dijelom mislovni, pa cxak i pravni sljednici i nasljednici carstavah koja imadyahu cjelosvjetske tezxnje. Kako ukazuju mnogi autori, pogrjesxno je Ujedinjene Narode zvati Narodima, jer su vazxni narodi poput nepriznatih Kurdah, Baskah, Koptah, Armenacah, a donedavna i Hrvatah, itd. u podpunosti izostavljeni. Pravi naziv uistinu treba biti Ujedinjene Priznate Drzxavne Uprave i Neka Podrucxja.
Na razini etike cjelokupne zajednice, dakle politike, upravna se etika pretvara u birokratsku etiku. Birokrati, dakle upravni vlastodrsxci, nacxelno se drzxe strogoga upravnoga ustroja, koji, cxesto, jedino oni u podpunosti “razumiju”, te temeljem toga i smatraju svojim pravom i obvezom da vladaju. Ustrojbeno je ta vlast tako osmisxljena da je veoma tesxko promjenljiva. Tako se primjerice u nama suvremenim “demokratskim” zemljama poput Engleske, ili pak Sjedinjenih americxkih drzxavah, najvecyi dio vlasti nikada ne mijenja, sxto je birokratski podpuno eticxno, vecy se mijenja samo nekolicina javnih licxnostî. Iz nacxina na koji pojedinci prihvacyaju takvo birokratsko eticxko ponasxanje veoma je ocxito da taj vid politike veoma lako prodire u monastiku. Dakako, jedno od cxestih pravilah “birokratskih” drzxavah jest da se nazivaju “demokratskima”.
Glavni nedostatak birokratske etike jest upravo njena cxvrstocya i drzxanje usadyenih i utvrdyenih nacxelah. To se uvijek primjecyivalo u trenutcima vecyih poremecyajah, kada se birokratske zemlje obicxno ne snadyu, te ti poremecyaji cxesto po njih zavrsxe tragicxno, poput pada svih velikih imperijah.
Latinički portal Hrvatskoga Mislilišta
Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knjižnica, kompjutoristika...