Toma Akvinski dijeli filozofiju cyudoredya na tri dijela. Prvi raspravlja o svrhovitim radnjama jednoga cxovjeka i zove se osobno cyudoredye (monastica). Drugi raspravlja o radnjama kucyne zajednice (obitelji) i zove se gospodarstvo (œconomica). Trecyi raspravlja o radnjama gradyanske zajednice, a zove se drzxavnisxtvo (politica).

Svima trima etikama, dakle filozofiji osobnoga cyudoredya, monastici, filozofiji obiteljskoga, ili gospodarstvenoga, cyudoredya, ekonomici, to jest gospodarstvu, kao i filozofiji drusxtvenoga cyudoredya, politici, odnosno drzxavnisxtvu, zajednicxka je temeljna tezxnja prema dobru kao najvisxoj cyudorednoj i cxinorednoj vrjednoti.

Odnos je osobnoga cyudoredya, gospodarstva i drzxavnisxtva izuzetno vrijedan proucxavanja, posebice stoga sxto je u nama suvremeno doba prodorom pozitivizma, koji je u zapadnjacxkome odnosu prema svijetu, dakle i u monastici, i u gospodarstvu i u politici, drzxavnisxtvu, uhvatio duboka korjena, veoma izrazxeno partikularisticxko gledanje koji rascjepkava ukupnost svijeta.

Nasuprot tomu pozitivisticxkomu pristupu, koji je izuzetno ocxito uzocxan u nasxem, gotovo bismo mogli recyi slijepome, scientivizmu, bezgranicxnoj vjeri u svemocy tvarne znanosti, koja pokusima iskusxavajucyi svoje najdublje zasade postizxe "bajkovit" napredak svijeta i ljudî, sve je ocxitije da treba ponovno uspostaviti jedinstvo duha i tvari, umjetnosti i znanosti, te kulture monastike, ekonomike i politike kao osnovnih granah etike.

Osobno se cyudoredye velikim dijelom zasniva na ljudskim i Bozxjim uljudbenim i inim pravilima, ali takodyer je neraskidivo vezano uz zasade gospodarstva i drzxavnisxtva u pojedinome drzxavnome uredyaju. Drugim rijecxima recxeno, smatramo da cye pravilnom prilagodbom upravo gospodarstvenih i drzxavnicxkih nacxelah vrlim hrvatskim tradicijama, Hrvatskoj i hrvatskomu Duhu primjerenomu drusxtveno-eticxnomu svjetonazoru, i osobno cyudoredye i, posebice, cxinoredye prebroditi krizu nastalu prisilom socijalisticxko-materijalisticxkoga gospodarstveno-drzxavnicxkoga svjetonazora, ali i da necye pasti u zamku pozitivisticxkoga kapitalisticxkoga materijalizma, u kojem su se utopile mnoge zemlje, posebice zapadnoeuropske, americxke i naglo razvijene azijske, kao i mnoge africxke zemlje u kojima je dolaskom kolonijalizma u korijenu sasjecxen tradicionalni moral i njemu pripadajucya etika, a odlaskom kolonijalizma ostala samo cxahura birokratsko-kolonijalisticxke etike.

Prvenstveno treba shvatiti da je cilj svima trima etikama, dakle monastici, gospodarstvu i politici, uistinu bogatstvo zajednice, pa kroz njega i vrstan i u svem pogledu bogat zxivot pojedinca i drusxtva, time dakle uistinu tezxnja prema dobru. Pri tome valja napomenuti da Aristotel u I. knjizi Politike dokazuje da bogatstvo nije svrha, nego sredstvo gospodarstva, to jest da cilj privredyivanja nije gomilanje tvarnih dobara, vecy dobar zxivot. Nazxalost, tijekom razvoja nama suvremenih gospodarskih pristupah dosxlo je do krivoga poimanja dobra kao tvarnoga bogatstva, te se cxesto gospodarstvo ne bavi filozofijom cyudoredya i cxinoredyem stjecanja dobra zajednice, dakle kulturnoga, umjetnicxkoga, ukupno zxivotnoga, bogatstva svakoga pojedinca, vecy nacxelima stjecanja tvarnih "pokazateljah", uistinu surogatah, mogucyega takovoga bogatstva.

Iz gore navedenoga jasno proizlazi da je gospodarstvo (œconomica) kao etika djelatnosti zajednice, a ne gospodarstvo kao nacxela privredyivanja koja onda mozxemo, ali ne moramo, prilagodyavati i priblizxavati osobnomu i javnomu cyudoredyu (monastici i politici), uistinu u temeljima vecyine mudroslovnih pristupa svijetu, nasuprot cxesto zastupanomu “zapadnjacxkomu” pozitivisticxkomu partikularisticxkomu pristupu.

Na slijedecyoj visxoj razini od cxinoredya djelatnostî gospodarske zajednice (dakle sustava svih osnovnih samodostatnih zajednicah), nalazi se politika, etika cjelokupnoga drusxtva, to jest Naroda, koje se u nama suvremenome svijetu ustrojava nacxelno u obliku drzxave.

Uz navedeno, valja svakako spomenuti da Ante Starcxevicy, govorecyi o etici posebice naglasak stavlja na pojam cxinoredya, dakle pravilne uredbe sveukupnosti ljudskih cxinah i njihove cxinbe u zajednici.

U Hrvatskoga je Naroda na cyudoredye, cxinoredye i njihovu filozofiju, osim pripadajucye srednjoeuropejske katolicxke, dakle prvenstveno, u pozitivnome smislu, drusxtvene etike, velik utjecaj poradi razmedye na kojoj se nalazi imala i ima i pravoslavna i, posebice, islamska etika, narocxito stoga sxto postoji odredyen broj Hrvata i islamske vjeroispovjesti. U zadnje vrijeme prolazecyi kroz pretvorbu u Hrvata se primijecyuje takodyer i velik utjecaj protestantske, prvenstveno anglosaksonske, poslovne i poduzetnicxke etike, nazxalost cxesto i u njezinome izuzetno predatorskome vidu.

Ocxito je da se u cjelokupnosti eticxkih nazorah, od monastike, preko ekonomike do politike, u bilo kojem vremenu, poradi pretezxitosti jednoga od cxinbenikah unutar “izabrane” etike sukladne navadama odredyenoga drusxtvenoga uredyaja, pojavljuje zastranjenje, koje od opcyih nacxela tezxnje prema opcyem dobru (koje je temelj svih etikah), mijenja svoju kakvocyu, kako smo pokusxali prikazati u cxetiri modelah, za koje smatramo da pokrivaju vecyi dio postojecyih cyudoredyah i cxinoredyah. No najprvo iznosimo i pojam etike obrnutih vrijednostî, koja je uistinu opcye zastranjenje u svih etikah.

Vazxno je pripomenuti da su ovo opcyi modeli cxiju primjenu mozxemo velikim dijelom pratiti i u tako zvanim “strucxnim” etikama, kao sxto su primjerice odvjetnicxka, lijecxnicxka, trgovacxka i druge, iako su one uistinu samostalni modeli, ali sve zxive unutar vladajucye etike odredyenoga drusxtvenoga uredyaja, iako uvijek imaju svoje posebite zajednicxke sustavne elemente koji ih odredyuju neovisno o vladajucyoj etici.

Sadržaj

Zasade

Latinički portal Hrvatskoga Mislilišta

Portal Hrvatskoga Mislilišta

Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knjižnica, kompjutoristika...