Unatoč svima nastojanjima mnogobrojnih neprijateljâ i protivnikâ u dugostoljetnoj povijestnoj tradiciji Hrvatâ, nositeljâ jednoga od najstarijih kraljevstavâ u Europi, u okrilju vjere i Crkve, sačuvala se opstojnost Hrvatskoga narodnoga Bića. Nakon višestoljetnih težnjî, u času kada se ponovno otvorila mogućnost punine razvoja Hrvatskoga Duha, neprijeporno je da je nastupio trenutak u kojem treba puninom srca i oštrinom uma pristupiti duhovnomu i inomu preporodu.

U sklopu općega preporoda Hrvatskoga naroda, slijedom toga i Države Hrvatske, najvažnije je posvetiti dužnu pozornost upravo duhovnomu preporodu u Hrvatâ. Da bi se ukupni preporod mogao kakovostno provesti prijeko je potrebito povezno izvorište u kojem bi se promišljale i tvorile stvarne sveze između duha, znanosti, povijesti, kulture i umjetnosti, kao i ukupnosti duha Hrvatskoga narodnoga Bića.

Zanimljiva je činjenica, da početkom renesanse, grad poput Firence, s manje od 100 000 stanovnika, uspijeva okupiti najbolje slikare, kipare i arhitekte svoga doba, ali ujedno i prvorazredne filozofe, alkemičare, povjestničare, matematičare, filologe, anatome, kabaliste i fizičare. Firenca je tada podpuno stvaralačko središte opremljeno svim potrebnim za podupiranje rasprave i intelektualnoga stvaranja: knjižnicama, kružocima, natjecanjima, mecenama i upućenom publikom.

Temeljna je nakana oživljavanje i preporod Hrvatskoga kraljevskoga grada Knina kao uljudbenoga, povijestnoga i duhovnoga izvorišta Hrvatskoga, te kroz to i duhovni i ini preporod i obnova Hrvatske (posebice njezinih, na bilo koji način, razorenih i opustošenih dijelovâ).

Nakon ostvarenja mnogostoljetnoga sna o samostalnosti i suverenosti Hrvatske države, te na bojnome polju dobivena boja, na razne načine godinama pustošena nam Država se Hrvatska sada našla pred još težom vojnom, vojnom za svoj ukupni preporod i oživljavanje. Želimo li živjeti u Hrvatskoj koja ostvaruje svoje mogućnosti visoke životne i uljudbene razine, Hrvatskoj odmaknutoj od Balkana i balkanske kaljuže, Hrvatskoj koja ostvaruje svoje jestvo visokouljudbene srednjoeuropske države, moramo uporabiti sve svoje snage (pa i više) na putu prema tome cilju. Ne uzmognemo li ostvariti to sve za nas same, dužnost nam je ostaviti takovu Hrvatsku u nasljeđe našoj djeci.

Nuždna je, u Hrvatskoj, dobra skladnja i višepodručan pristup u tvorbi tvarnih i duhovnih dobarâ. Povezbom duha i uljudbe, povijesti i umjetnosti, gospodarstva i znanosti stvara se mogućnost pravilnoga, vrstnoga i ujednačenoga ukupnoga razvoja, te neprijeporno nuždnoga pomaka od tvarno usmjerenoga socijalističkoga, ali i kapitalističkoga, materijalizma, prema Hrvatskoj i hrvatskome Duhu primjerenome katoličkome srednjoeuropskome društveno-etičnome svjetonazoru.

Tako ustrojen Hrvatski kraljevski grad Knin omogućuje stvaranje i ispitivanje mogućih modelâ ispravnoga i vrstnoga ukupnoga razvoja područjâ s izraženom težnjom smanjenja broja stanovništva na cjelokupnome hrvatskome prostoru (selo, mala mjesta, otoci...), te iznalaženje, stvaranje i ispitavanje kakovostnih modela poboljšanja načina života u manjim mjestima, kao i zaustavljanja širenja Zagreba i moguće nekoliko drugih većih gradovâ, posebice stoga što je Zagreb, nažalost, postao "Wasserkopf" Hrvatske.

Kao izvor nove povezne uljudbeno-znanstveno-umjetničko-duhovne misli Hrvatski kraljevski grad Knin treba postati izvorište nove Hrvatske misli, tj mislilište ustrojbom povezbe umjetnosti i uljudbe sa znanošću, posebice kroz posebna međupodručna i višepodručna istraživanja, znanstvene, istraživačke, umjetničke i uljudbene ustanove i zavode, kongrese i simpozije, ustrojbom posebnih doktorskih, podiplomskih, dodiplomskih i istraživačkih znanstvenih i stručnih studijâ, ustrojbom vrhunskoga visokoga vojnoga učilišta, te ustrojbom obrazovanja u vrhunskoj klasičnoj gimnaziji i umjetničko-obrtničkoj školi.

U provedbi preporoda Knina treba poticati ostvarivanje i razvoj gospodarskih djelatnostî i sadržajâ (visoko tehnoloških i ekološki podobnih), što će zahtjevati ustrojbu gospodarstvenoga okvira unutar kojega će biti bitno olakšano poslovanje pojedinih ciljnih djelatnostî, i koji će privlačiti domaće i strane poduzetnike. Taj okvir prvenstveno je moguće postići ustrojbom znanstveno-tehnološkoga parka, slobodnoga carinskoga područja i poreznoga utočišta ('tax haven'), te drugih suvremenih načina gospodarskoga poticanja.