Reagiranje na članak “Kninska tvrđava bi Hrvatima trebala biti ono što je Masad Izraelcima, ...”

Čitajući članak gospodina profesora Marana Petropoljskoga u Vjesniku od 14. kolovoza “Kninska tvrđava bi Hrvatima trebala biti ono što je Masad Izraelcima, ...” nisam mogao ne napisati nekoliko riječi gledom na Knin i događanja oko njega u protekle dvije godine. Ne želeći umanjiti niti obezvrijediti bilo koji poticaj u svezi s boljitkom i razvojem Knina i Hrvatske, želio bih naglasiti, da je jedna skupina entuzijastâ, rodoljubâ i domoljubâ odmah po završetku “Oluje” predložila projekt “Preporod Knina kao znanstvenoga, kulturnoga i duhovnoga izvorišta – Knin - Hrvatsko mislilište”, te je poradi provedbe toga projekta, osnovana i Družba za preporod Knina – Knin - Hrvatsko mislište, kojoj je osnovna svrha poticanje projekta Knin - Hrvatsko mislilište u svojoj ukupnosti.

Temeljna je nakana “Projekta”, a time i “Družbe” oživljavanje i preporod Hrvatskoga kraljevskoga grada Knina kao uljudbenoga, povijestnoga i duhovnoga izvorišta Hrvatskoga, te kroz to i duhovni i ini preporod i obnova Hrvatske (posebice njezinih, na bilo koji način, razorenih i opustošenih dijelovâ).

Nakon ostvarenja mnogostoljetnoga sna obnovi suverenosti Hrvatske države, te na bojnome polju dobivena boja, na razne načine godinama pustošena nam Država se Hrvatska sada našla pred još težom vojnom, vojnom za svoj ukupni preporod i oživljavanje. Želimo li živjeti u Hrvatskoj koja ostvaruje svoje mogućnosti visoke životne i uljudbene razine, Hrvatskoj odmaknutoj od Balkana i balkanske kaljuže, Hrvatskoj koja ostvaruje svoje jestvo visokouljudbene srednjoeuropske države, moramo uporabiti sve svoje snage (pa i više) na putu prema tome cilju. Ne uzmognemo li ostvariti to sve za nas same, dužnost nam je ostaviti takovu Hrvatsku u nasljeđe našoj djeci.

S toga je nuždna, u Hrvatskoj, dobra skladnja i višepodručan pristup u tvorbi tvarnih i duhovnih dobarâ. Povezbom duha i uljudbe, povijesti i umjetnosti, gospodarstva i znanosti stvara se mogućnost pravilnoga, vrstnoga i ujednačenoga ukupnoga razvoja, te neprijeporno nuždnoga pomaka od tvarno usmjerenoga socijalističkoga, ali i kapitalističkoga, materijalizma, prema Hrvatskoj i hrvatskome Duhu primjerenome katoličkome srednjoeuropskome društveno-etičnome svjetonazoru.

Područna rascjepkanost Hrvatskoga narodnoga Bića zahtijeva povezno središte i duhovno-uljudbeno izvorište. Hrvatski kraljevski grad Knin treba postati spojnicom hrvatskoga priobalja, središtnjega hrvatskoga prostora i sjeverne Hrvatske, središte povezbe s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, te omogućiti povezbu tuzemne i iseljene Hrvatske, razvijajući kakovostne namisli povratka Hrvatâ u Domovinu.

Tako ustrojen Hrvatski kraljevski grad Knin omogućit će stvaranje i ispitivanje mogućih modelâ ispravnoga i vrstnoga ukupnoga razvoja područjâ s izraženom težnjom smanjenja broja stanovništva na cjelokupnome hrvatskome prostoru (selo, mala mjesta, otoci...), te iznalaženje, stvaranje i ispitavanje kakovostnih modela poboljšanja načina života u manjim mjestima, kao i zaustavljanja širenja Zagreba i moguće nekoliko drugih većih gradovâ, posebice stoga što je Zagreb, nažalost, postao “Wasserkopf” Hrvatske.

Kao izvor nove povezne uljudbeno-znanstveno-umjetničko-duhovne misli Hrvatski kraljevski grad Knin treba postati izvorište nove Hrvatske misli, tj mislilište ustrojbom povezbe umjetnosti i uljudbe sa znanošću, posebice kroz posebna međupodručna i višepodručna istraživanja, istraživačke, umjetničke i uljudbene ustanove i zavode, kongrese i simpozije, ustrojbom posebnih doktorskih, podiplomskih, dodiplomskih i drugih studijâ.

U provedbi preporoda Knina treba poticati ostvarivanje i razvoj gospodarskih djelatnostî i sadržajâ (visoko tehnoloških i ekološki podobnih), što će zahtjevati ustrojbu gospodarstvenoga okvira unutar kojega će biti bitno olakšano poslovanje pojedinih ciljnih djelatnostî, i koji će privlačiti domaće i strane poduzetnike. Taj okvir prvenstveno je moguće postići ustrojbom znanstvenoga i tehnološkoga parka, slobodnoga carinskoga područja i poreznoga utočišta ('tax haven'), te drugih suvremenih načina gospodarskoga poticanja.

Temeljna je zamisao sada, nakon višestoljetnih težnji, u času kad se ponovno otvorila mogućnost punine razvitka Hrvatskoga Duha, puninom srca i oštrinom uma pristupiti duhovnoj obnovi i preporodu. Da bi se sveukupna obnova i preorod mogli vrstno provesti, prijeko je potrebito izvorište u kojeme bi se promišljale i tvorile stvarne poveznice između duha, vjere, znanosti, kulture i umjetnosti, a time i ukupnoga duha Hrvatskoga nacionalnoga bića.

Hrvatski kraljevski grad Knin može uzeti posebnu uljudbenu ulogu, uz svehrvatsku i europsku povezbu sjever-jug. Po nizu vrednota Knin je gotovo savršeno mjesto da svojim “mislilištem” postane povezni duhovno-znanstveno-kulturni grad.

Sada, dvije godine nakon “Oluje”, što je izuzutno malo vremena u životu jednoga grada, “grada čiji je život počeo ispočetka”, pitam se, nije li uistinu početak pravi čas da se najpomnije povede računa o tome da sve bude u ravnoteži i pravilno uređeno.

Knin bi, uistinu, mogao poslužiti kao model razvoja manjih hrvatskih mjesta, ne u socijalističkome i komunističkome načinu tvorbe modela, nego po modelu zasnovanome na bogatoj hrvatskoj povijesti i iskustvu, a sukladno najmodernijim, Hrvatskoj i Hrvatima primjerenim, načelima i zamislima.

Osim toga, želio bih pripomenuti, kad spominjemo Izrael, zanimljivo je, da je Mojsije 40 godina vodio svoj narod po pustinji i nije ga doveo do obećane zemlje dok nije umro i zadnji čovjek rođen kao rob. Čovjek rođen u slobodi mora i treba drukčije misliti i imati uistinu drukčiji pristup i odnos prema svojoj domovini, tj. odnos prema njoj, kao svojoj domovini, a ne kao prema nekoj drugoj - tuđinskoj državi.

Projektom je predviđena i “Kava u Kninu” - slogan “ničim obvezujući i najjeftiniji slogan” po riječima gospodina prof. Petropoljskoga, slogan, koji uz dobru prometnu povezanost i druge čimbenike, doista može biti vrstan i “neobvezatan” način druženja i susreta, te razmjene mišljenja i znanja.

Poštovani profesor predlaže, da se Kninska tvrđava da na upravljanje Hrvatskoj vojsci. U svezi s tim moram pripomenuti da smo idejni projekt poslali i Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Držim da bi u preporodu i svekolikoj obnovi Knina i okolice, svakako trebala sudjelovati i Hrvatska vojska i Ministarstvo obrane, ne samo u dijelu projekta koji je za nju zanimljiv, te pomoći pri rješavanju pojedinih problema i kao što već čini i to ne samo u Kninu, neko i širom naše Domovine.

Zamisao smo i projekt izložili širokom spektru raznih ljudi iz različitih institucijâ i udrugâ: Ureda predsjednika, Vlade i njezinih ministarstava i institucija, Zagrebačkoga sveučilišta, HAZU-a, Matice hrvatske, Braće Hrvatskoga zmaja, Plemićkoga zbora, PEU-a, Udruge hrvatskih intelektualki, te mnogim istaknutim pojedincima. Zanimljivo je da smo svugdje nailazili na odobrovanje i oduševljenje, ali da smo isto tako nailazili i nailazimo na pomalo čudne zapreke na svome putu prema ostvarenju toga cilja.

Isto je tako činjenica, da provedbe “Projekta” nema bez djelovanja u Kninu, te da je jedan dio osnivača “Družbe” voljan otići živjeti i raditi u Kninu.

Poštovani profesor predlaže da novaci polažu prisegu zavjetom “Knin više neće pasti!” - Naš je prijedlog zavjeta “Hrvatska nikad više neće pasti, niti doći u tuđe ruke!” i to posebice zato što treba sačuvati sve ovo što je postignuto mudrom i promišljenom politikom i žrtvom života više tisuća mladih ljudi, od kojih su se mnogi borili bez konačne računice, osim za svoju i slobodnu i od bilo koga neovisnu Državu Hrvatsku.

Eto, pokušao sam iznijeti naše viđenje mogućnosti cjelovitoga rješenja, te naš skroman prinos razvoju i preporodu Hrvatske.

 

Za Družbu “Knin - Hrvatsko mislilište”

Tomislav Ćosić, glavni tajnik

 Razprave

Latinicxki portal Hrvatskoga Mislilisxta

Portal Hrvatskoga Mislilisxta


Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knjizxnica, kompjutoristika...