Temeljna pravila (Statut)

Na temelju članka 22. Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana (N.N. br. 10. od 13. ožujka 1990.) Osnivački je zbor Družbe za preporod Knina, "Knin - Hrvatsko Mislilište" održan dne 14. ožujka 1997., u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, usvojio

Statut

(Temeljna načela i temeljna pravila)

Družbe za preporod Knina, "Knin - Hrvatsko Mislilište"

I. Proslov

Uvod

Unatoč svima nastojanjima mnogobrojnih neprijateljâ i protivnikâ u dugostoljetnoj povijestnoj tradiciji Hrvatâ, nositeljâ jednoga od najstarijih kraljevstavâ u Europi, u okrilju vjere i Crkve, sačuvala se opstojnost Hrvatskoga narodnoga Bića. Nakon višestoljetnih težnjî, u času kad se ponovno otvorila mogućnost punine razvoja Hrvatskoga Duha, neprijeporno je da je nastupio trenutak u kojem treba puninom srca i oštrinom uma pristupiti Duhovnomu preporodu i inoj obnovi.

U sklopu općega preporoda Hrvatskoga naroda, slijedom toga i Države Hrvatske, najvažnije je posvetiti dužnu pozornost upravo duhovnomu preporodu u Hrvatâ. Da bi se ukupna obnova i preporod mogli kakovostno provesti prijeko je potrebito povezno izvorište u kojem bi se promišljale i tvorile stvarne sveze između duha, znanosti, povijesti, kulture i umjetnosti, kao i ukupnosti duha Hrvatskoga narodnoga Bića. Početak je pravi čas da se najpomnije povede računa o tome da sve bude u ravnoteži i pravilno uređeno.

Pri prjelasku se, naime, iz visoko-tehnološkoga u društveno-uljudbeno razdoblje pokazuje nuždnom dobra skladnja i višepodručan pristup u tvorbi tvarnih i duhovnih dobarâ. Upravo povezbom duha i uljudbe, povijesti i umjetnosti, gospodarstva i znanosti stvara se mogućnost pravilnoga, kakovostnoga i ujednačenoga ukupnoga razvoja.

U takovome je ozračju po nizu vrjednotâ upravo Hrvatski kraljevski grad Knin izvrstno mjesto za izvorište nove, u svojoj ukupnosti, povezne znanstveno-uljudbeno-umjetničko-duhovne misli, doista mislilište, mjesto pokretanja i ostvarivanja pojedinih projekatâ za koje je nuždna sinteza višepodručnih i međupodručnih djelatnostî, te čvorištno mjesto gdje se sveukupnost analize pretvara u kakvostnu sintezu, proizvodeći viši red znanja (znanstvenih, duhovnih, uljudbenih i umjetničkih vrjednotâ).

Sažetak

U Hrvatskoj se očito pokazuje nuždnom dobra skladnja i višepodručan pristup u tvorbi tvarnih i duhovnih dobarâ. Upravo povezbom duha i uljudbe, povijesti i umjetnosti, gospodarstva i znanosti stvara se mogućnost pravilnoga, kakovostnoga i ujednačenoga ukupnoga razvoja, te neprijeporno nuždnoga pomaka od tvarno usmjerenoga socijalističkoga, ali i kapitalističkoga, materijalizma, prema Hrvatskoj i hrvatskome Duhu primjerenome katoličkome srednjoeuropskome društveno-etičnome svjetonazoru.

Uz to, područna rascjepkanost Hrvatskoga narodnoga Bića zahtijeva povezno središte i duhovno-uljudbeno izvorište. Hrvatski kraljevski grad Knin postaje spojnica hrvatskoga priobalja, središnjega hrvatskoga prostora i sjeverne Hrvatske, središte povezbe s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, te omogućuje povezivanje tuzemne i iseljene Hrvatske, razvijajući kakvostne namisli povratka Hrvatâ u Domovinu.

Tako ustrojen Hrvatski kraljevski grad Knin omogućuje stvaranje i ispitivanje mogućih modelâ ispravnoga ukupnoga razvoja područjâ s izraženom neželjenom sklonošću smanjenja broja stanovništva na cjelokupnome hrvatskome prostoru (selo, mala mjesta, otoci...).

U provedbi namisli treba poticati ostvarivanje i razvoj gospodarskih djelatnostî i sadržajâ (visoko tehnoloških i ekološki podobnih), što će zahtjevati ustrojbu gospodarstveno-privrednoga okvira unutar kojega će biti bitno olakšano poslovanje pojedinih ciljnih djelatnostî, i koji će privlačiti domaće i strane poduzetnike - kao što su znanstveno-tehnološki park, slobodna carinska zona i porezno utočište ('tax haven'). Time će se ostvariti privredni i gospodarski prihod na osnovu posebnosti Knina kao Hrvatskoga mislilišta.

Kao izvorište nove povezne uljudbeno-znanstveno-umjetničko-duhovne misli Hrvatski kraljevski grad Knin treba postati mislilište ustrojbom povezbe umjetnosti i uljudbe sa znanošću, posebice kroz posebna međupodručna i višepodručna istraživanja, istraživačke, umjetničke i uljudbene ustanove i zavode, kongrese i simpozije, ustrojbom posebnih doktorskih i poslijediplomskih istraživačkih studijâ, ustrojbom vrhunskoga vojnoga učilišta, te ustrojbom obrazovanja u vrhunskoj klasičnoj gimnaziji i umjetničko-obrtničkoj školi.

II. Opće odredbe

Članak 1.

Naziv

Družba djeluje pod nazivom: Družba za preporod Knina, "Knin - Hrvatsko Mislilište" (U daljnem tekstu Družba).

Skraćeni naziv: Družba "Knin - Hrvatsko Mislilište".

Članak 2.

Sjedište

Sjedište Družbe je u Kninu, Krešimirova 30.

Članak 3.

Svrha osnivanja

Družba za preporod Knina, "Knin - Hrvatsko Mislilište" neprofitna je udruga pučanâ u koju se slobodno udružuju svi pučani kojima je nakana oživljavanje i preporod Hrvatskoga kraljevskoga grada Knina kao znanstvenoga, uljudbenoga, povijestnoga i duhovnoga izvorišta Hrvatskoga, te kroz to i duhovni preporod i obnova Hrvatske (posebice njezinih, na bilo koji način, razorenih i opustošenih dijelovâ).

Članak 4.

Područje djelovanja

Družba djeluje na području Republike Hrvatske.

Članak 5.

Družba je udruga pučanâ i neprofitna je pravna osoba, a upisuje se u registar koji vodi Ministarstvo uprave.

Članak 6.

Znak, pečat, slovolik (logotip), zastava

Znak Družbe sastoji se od mača, pera, tropleta u pravokutniku i kruga, te nadpisa "KNIN HRVATSKO MISLILIŠTE" na glagoljici. U podlozi znaka nalazi se središtnji srebrni krug preko kojega se položito nalazi srebrni pravokutnik s tropletom. Na donjoj polovici, uspravno, do sredine pravokutnika stoji mač na svome dršku. Na gornjoj polovici, uspravno, do sredine pravokutnika, dotičući se s vrhom mača stoji pero. Troplet, mač i pero zlatno su žute boje. Obrubnice su crne. Pravokutnik s tropletom, mač i pero čine križ, kojemu je u podlozi krug. Znak se može koristiti i jednobojno.

Pečat u sebi sadrži jednobojni znak, a veličine je 35 mm.

Slovolik je jednak znaku i može biti višebojan ili jednobojan.

Zastava Družbe bijele je boje obrubljena zlatnožutim tropletom sa znakom Družbe u sredini.

Članak 7.

Predstavljanje i zastupanje

Družbu zastupaju i predstavljaju predsjednik, dopredsjednik i glavni tajnik Družbe.

Članak 8.

Javnost rada

Djelovanje je Družbe javno. Javnost se rada osigurava obavješćivanjem članstva putem svojih ili javnih sredstavâ priopćavanja.

III. Svrha i djelovanje

Članak 9.

Temeljna svrha

Temeljna svrha Družbe jest: poticaj i usklađivanje zamislî i projekatâ, poticaj i usklađivanje provedbe i izvođenja, te promičba zamisli i projekta "Knin - Hrvatsko mislilište", u svojoj ukupnosti, a kroz to posebice djelatnostima i zadovoljenjem javnih potreba u znanosti, umjetnosti, kulturi, odgoju, obrazovanju, športu, tehničkoj kulturi, te duhovnoj djelatnosti.

Članak 10.

Poslovi i djelatnosti

Na državnoj razini što prije dati poseban položaj i značenje pojmu i širemu prostoru Hrvatskoga kraljevskoga grada Knina, prostora od posebnoga prirodno-povijestno-arkeološkoga značenja za Hrvatsku i Hrvatsko Narodno Biće (Knin - Nacionalni park prirode i duha).

Poticati ostvarenje i ustrojbu posebnih međupodručnih i višepodručnih istraživanjâ; istraživačkih zavodâ i institutâ, među ostalima primjerice: instituta za Hrvatsku mitologiju i legende; instituta za strategijska istraživanja; instituta za krš; instituta za regionalni razvitak te obnovu selâ i otokâ; instituta za vojne znanosti; instituta za povijest i arkeologiju staroga i srednjega vijeka; instituta za planiranje razvoja Hrvatskoga jezika; ...;

Poticati posebne doktorske, podiplomske i istraživačke studije,
Ustrojiti kulturno-znanstveno multimedijsko arkivsko središte;

Ustrojiti višenamjensko uslužno mrežno središte;

Organizirati virtualnu i stvarnu knjižnicu kao multimedijsko čvorište svehrvatskoga knjižničkoga i znanstveno-uljudbenoga blaga;

Poticati i ustrojavati virtualne i stvarne umjetničke galerije;

Poticati i ustrojba muzejâ susjedstva i mjestâ za druženje s vrhunskim sadržajima;

Poticati ustrojbu sela-muzeja;

Poticati osnivanja vrhunske klasične gimnazije;

Poticati osnivanja vrhunske umjetničko-obrtničke škole;

Čuvati da se prostor nipošto ne upropasti i ne uništi krivima sadržajima.

Poticati povijestna istraživanja širega područja Hrvatskoga kraljevskoga grada Knina.

Poticati istraživanje hrvatske povijestne baštine i hrvatskih narodnih običajâ, a kroz to i starih obrtâ i naukâ, znanjâ, športovâ.

Poticati i organizirati prikupljanje znanstveno-uljudbeno-povijestno-umjetničko-duhovnoga blaga, te ga činiti dostupnim.

Poticati osnivanje i osnivati ustanove i zavode sukladne i slijedne zamislima Knina - Hrvatskoga mislilišta.

Poticati trajnu i djelotvornu razmjenu obavijestî, znanja i dostignućâ na svjetskoj razini i poticati i organizirati znanstvene kongrese i simpozije.

Poticati ostvarivanje i razvoj komplementarnih i kompatibilnih gospodarstvenih djelatnostî i sadržajâ (visoko tehnoloških i ekološki podobnih).

Poticati ustrojbu znanstveno-tehnoloških parkovâ u Kninu i u drugima mjestima i gradovima, prema modelima ispravnoga ukupnoga razvoja područjâ s izraženom sklonošću prema smanjenju broja stanovništva.

Potaknuti uređenje osnovne gradske infrastrukture i grad dovesti na suvremenu uljudbenu životnu razinu, te ostvariti mogućnost zarade iz znanstveno-uljudbeno-umjetničko-ekološkoga turizma. Potaknuti usklađivanje postojećih i planiranih infrastrukturnih objekatâ i instalacijâ s posebnim potrebama institucijâ u okviru projekatâ u Kninu kao Hrvatskome mislilištu.

Potaknuti osuvremenjavanje telekomunikacijske mreže u najužoj suradnji s razvojnim odjelom HPT-a radi uspostave brze digitalne brzoglasne / podatkovne priopćajne mreže, televizije i krugovala. U tu svrhu bit će potrebno uspostaviti WAN (Wide area network) - gradsku intranet / internet mrežu i postupno ostvariti informacijsku integraciju stanovništva.

Potaknuti izgradnju Kongresnoga središta, TV-studija, Kulturno-znanstvenoga multimedijskoga arkivskoga središta, koncertno-kazalištne dvorane i izložbeno-dražbenoga središta.

Poticati uređenje športsko-rekreativne gradske infrastrukture i usmjeriti razvoj kakovostne športsko-rekreacijske i turističke ponude sukladne osnovnima ciljevima projekta, kao što su golf, tenis, plivanje, mačevanje i sabljanje, konjaništvo, lov i ribolov, planinarenje, sokolarstvo.

Ustrojiti edukaciju sudionikâ i koristnikâ gradske intranet / internet mreže i trajno podizati obavijestnu kulturu mladeži i građanâ.

Osigurati suradnju raznih hrvatskih udrugâ kao što su primjerice Družba braće Hrvatskoga zmaja, Matica Hrvatska, Hrvatska akademija znanostî i umjenostî, HKD Napredak, Matica Hrvatskih iseljenikâ, Hrvatski plemićki zbor, Društvo hrvatskih intelektualkî ... .

Članak 11.

Sredstva

Za postizanje svrhe postojanja, djelovanja, kao i zadaćâ donesenih programima, Družba pribavlja novac i druge tvarne vrijednosti:

iz darovnicâ i zakladâ,

iz Državnoga proračuna, proračuna županije i proračuna grada Knina

od prihodâ vlastite djelatnosti,
iz drugih izvorâ u skladu sa zakonom.

Pribavljeni novac i druga vrijedna sredstva rabiti se mogu samo za svrhu i djelatnosti utvrđene Statutom Družbe.

Novčarsko i tvarno poslovanje Družbe obavlja se u skladu sa zakonskima propisima i Statutom Družbe.

Članak 12.

Radi postizanja utvrđenoga cilja, te osiguranja potrebitih sredstavâ za ostvarivanje cilja i programom utvrđenih zadaćâ i djelatnostî, Družba može samostalno ili u suradnji s drugima pravnima i drugima osobama kao i vlastnima tijelima osnovati zakladu(e), ustanovu(e), razna društva i radionice, te tvrtke u skladu s propisima, zakonima i Statutom. Odluku o tome donosi Upravno vijeće Družbe.

Svrha, ciljevi i zadaće, područje djelovanja, ustrojbu, sredstva i druga pitanja od važnosti za gorenavedene ustrojbe, utvrđuju se propisom o osnivanju, kao i statutom te ustrojbe.

Članak 13.

Radi ostvarivanja svrhe iz Statuta, Družba se može baviti promičbenim, informacijskim, nakladničkim, te sporednim djelatnostima. Odluku donosi Upravno vijeće sukladno zakonskima propisima.

IV. Članstvo i ustrojba

Članak 14.

Članstvo

Članom Družbe može biti fizička osoba, koja ispunjava uvjete propisane Statutom Družbe, odlukama vlastnih tijelâ Družbe i propisima Republike Hrvatske.

Članak 15.

Članovi mogu biti:

Punopravni članovi

Počastni članovi

Pridruženi članovi

Podpomažući članovi

Članak 16.

Punopravnim članom Družbe može postati fizička osoba koja to zatraži, ili kojoj se članstvo predloži, a koja ispunjava uvjete za prijam u članstvo Družbe iz stavka 5. ovoga članka. Prijam osobe u članstvo trebaju poduprijeti barem tri punopravna ili počastna člana Družbe.

Počastnim članom Družbe može biti proglašena fizička osoba iznimno zaslužna za djelovanje i razvoj, te za kakovostno ostvarivanje svrhe i programâ Družbe.

Pridruženim članom može postati fizička osoba, koja želi i može pridonijeti ostvarivanju svrhe i programâ Družbe.

Podpomažućim članom Družbe može postati fizička osoba koja, u skladu s utvrđenima uvjetima, većom tvarnom, novčanom ili drugom podporom pomaže razvoj i napredak Družbe i ostvarivanje njezine svrhe, ili to čini redovito.

Osoba koja želi postati punopravnim ili pridruženim članom Družbe treba ispuniti pristupnicu i dati nacrtak zamisli svoga djelovanja u Družbi. Izuzetno, članom Družbe, bez nactrka zamisli djelovanja, može postati osoba koja je bila iznimno zaslužna za djelovanje Družbe, kao i osoba, koja je svojim djelovanjem kakvostno pridonijela napredku toga područja i Hrvatske, te koja djeluje na promicanju i ostvarivanju svrhe Družbe.

Članak 17.

Član Družbe ima pravo i dužnost sudjelovati u djelatnosti Družbe, u ostvarivanju svrhe i nakane, te provođenju programâ proizašlih iz njih.

Članak 18.

Član je Družbe obvezatan pridržavati se Statuta i drugih službenih spisâ Družbe, te ostvarivati preuzete obveze.

U javnima nastupima član je Družbe obvezatan čuvati ugled i probitak Družbe i Hrvatskoga naroda i Države u cjelini.

Članak 19.

Članstvo u Družbi prestaje:

istupanjem iz članstva;
isključenjem, ako član svojim djelovanjem, suprotnim odredbama Statuta Družbe i drugih službenih spisâ Družbe, nanese težu štetu probitku i ugledu Družbe i Hrvatskoga naroda ili Države u cjelini, ili se nečastno i nećudoredno ponaša. Odluku donosi tijelo koje osniva Upravno vijeće Družbe;
smrću.

Članak 20.

O prijamu člana u članstvo i prestanku članstva u Družbi odluku donosi tijelo koje osniva Upravno vijeće Družbe. Tijelo je drugoga stupnja Upravno vijeće.

Članak 21.

Ustrojba

Družba je jedinstvena udruga, koja djeluje na području Republike Hrvatske.

U mjestima gdje ima više članovâ može se osnovati područni odio. Područni odio nema svojstvo pravne osobe. Odluku o osnivanju i pravila djelovanja odjela donosi Upravno vijeće.

U pravilu Družba djeluje i u stručnima odborima ili po pokrenutima projektima i zamislima. Voditelji su odborâ ili projekatâ odgovorni Upravnomu vijeću i sudjeluju u radu Upravnoga vijeća s pravima koja se rede Odlukom o njihovome osnivanju i Poslovnikom o radu Upravnoga vijeća. Odluku o osnivanju odjelâ i odborâ donosi Upravno vijeće.

V. Tijela Družbe

Članak 22.

Zajedničke odredbe

Članovi upravljaju radom Družbe neposredno osobnim izjašnjavanjem na Zboru, posredno putem članovâ izabranih u druga tijela Družbe

Članak 23.

Tijela Družbe

Tijela su Družbe:

Zbor

Upravno vijeće

Nadzorni odbor

Počastno predsjedništvo

Članak 24.

Zbor

Zbor tvore svi punopravni članovi i počastni članovi Družbe.

Zbor radi na sjednicama koje se sazivaju po potrebi, a redovito jednom u dvije godine. Zbor radi na zajedničkima sjednicama, ali može raditi i po odborima i radnima tijelima.

Svake je četvrte godine Izborni zbor.

Članak 25.

Način rada Zbora Družbe uređuje se Poslovnikom Zbora.

Zbor je vlastan donositi odluke, ako je nazočna barem polovica članstva Zbora. Ukoliko ta većina nije postignuta, mora se unutar 30 danâ sazvati nova sjednica Zbora. Na toj sjednici Zbor je vlastan donositi odluke ako je nazočno barem deset redovitih ili počastnih članovâ Družbe.

Zbor donosi odluke većinom nazočnih članovâ. Zbor donosi odluke javnim glasovanjem osim u slučaju kada odluči da o pojedinome pitanju glasuje tajno.

Članak 26.

Redoviti Zbor saziva predsjednik Družbe, ili po njegovu nalogu glavni tajnik Družbe.

Pozivi se moraju poslati najmanje 15 dana prije sjednice Zbora, i u njima mora biti naznačeno vrijeme, mjesto i dnevni red sjednice Zbora.

Izvanredni Zbor saziva predsjednik Družbe, ili po njegovu nalogu glavni tajnik Družbe:

kada prosudi da je potrebito sazvati Zbor;

temeljem zaključka Upravnoga vijeća ili Nadzornoga odbora;

na pismeni zahtjev barem četvrtine članovâ Družbe.

Članak 27.

Zbor Družbe:

na prijedlog Upravnoga vijeća donosi Statut Družbe, njegove izmjene i dopune, te druge propise i spise utvrđene Statutom;

bira i razrješava Upravno vijeće Družbe:

predsjednika,
dopredsjednika,
glavnoga tajnika,

člana(ove) Upravnoga vijeća;

bira i razrješava Nadzorni odbor Družbe, te, po potrebi, osobe za nadzor i provjeru računâ;

razmatra i prihvaća izvješća o radu i djelovanju svojih tijelâ;

na prijedlog Upravnoga vijeća donosi odluke, koje nisu stavljene u nadležnost nekoga drugoga tijela, a u svezi su s provođenjem djelatnosti Družbe propisane Statutom;

donosi Poslovnik;

proglašava raspuštanje Družbe.

Članak 28.

Upravno vijeće

Upravno vijeće vodi i upravlja Družbom na temelju Statuta, te drugih službenih spisâ Družbe i zakonskih propisâ.

Upravno vijeće ima devet članovâ.

Predsjednika, dopredsjednika, glavnoga tajnika, rizničara i članove Upravnoga vijeća bira, na prijedlog Upravnoga vijeća ili barem četiri počastna ili punopravna člana, Zbor Družbe od punopravnih članovâ Družbe na vrijeme od četiri godine, te ih može ponovno izabrati.

Upravno se vijeće može, bez ponovnih izborâ, popuniti s najviše četiri člana uz naknadnu podvrdu Zbora.

Upravnome se vijeću u radu pridružuju predsjednici odborâ, odjelâ i drugih radnih tijelâ, bez prava glasa.

Članak 29.

Upravno vijeće vodi predsjednik Družbe.

U slučaju nenazočnosti ili spriječenosti predsjednika, rad Upravnoga vijeća vodi dopredsjednik Družbe, glavni tajnik, ili član Upravnoga vijeća kojega ovlasti predsjednik Družbe.

Članak 30.

Sjednice Upravnoga vijeća održavaju se po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Sjednicu Upravnoga vijeća saziva predsjednik Družbe ili po njegovu nalogu glavni tajnik.

Upravno vijeće može vlastno odlučivati ako je na sjednici nazočno više od polovice njegovih članovâ.

Upravno vijeće odlučuje većinom glasovâ nazočnih članovâ.

Upravno vijeće donosi odluke javnim glasovanjem, osim u slučaju kada odluči da o pojedinome pitanju glasuje tajno.

Članak 31.

Članovi Upravnoga vijeća za svoj osobni i zajednički rad odgovorni su Zboru.

Upravno vijeće opoziva Zbor na izvanrednoj ili redovitoj sjednici, a na prijedlog Nadzornoga odbora.

Člana Upravnoga vijeća opoziva se po postupku po kojem je izabran. Prijedlog za opoziv pojedinoga člana Upravnoga vijeća može dati Upravno vijeće i Nadzorni odbor.

Članak 32.

Upravno vijeće:

djelatno odgovara za provedbu Statuta Družbe;

utvrđuje prijedlog Statuta, izmjenâ i dopunâ Statuta, te drugih službenih spisâ što ih donosi Zbor;

između svojih članovâ izabire rizničara;

priprema materiale o kojima će odlučivati Zbor;

bira i opoziva predstavnike u tijela ustrojbi u čijem radu sudjeluju i predstavnici Družbe;

ustrojava rad i djelovanje Družbe između sjednicâ Zbora;

donosi proračun Družbe i odlučuje o rasporedu i tijekovima porabe novca;

upravlja i odlučuje o nekretninama Družbe i o tome izvješćuje Zbor;

upravlja i odlučuje o pokretnima stvarima Družbe;

donosi odluke o određivanju i ovlastima naredbodavacâ;
donosi odluke o osnivanju tvrtke, zaklade, ustanove;
donosi odluku o bavljenju djelatnostima propisanima Statutom;

imenuje predsjednike i članove radnih tijelâ, odborâ i odjelâ koje osnuje;

donosi spise kojima se osigurava uredno poslovanje i ostvarivanje programâ Družbe, ako Statutom nisu stavljeni u nadležnost Zbora;

obavlja i druge poslove utvrđene Statutom, drugima službenima spisima Družbe, ili poslove koje mu povjeri Zbor;

rješava pitanja koja nisu predviđena Statutom, s tim što o tome izvješćuje Zbor.

Članak 33.

Predsjednik Družbe

Za predsjednika Družbe može biti birana osoba koju predloži Upravno vijeće ili najmanje četiri redovita ili počastna člana Družbe.

Izbor je predsjednika Družbe na četiri godine, te može biti ponovno biran.

Predsjednik Družbe odgovoran je za svoj rad Zboru i Upravnomu vijeću.

Članak 34.

Predsjednik Družbe:

predstavlja i zastupa Družbu;

saziva i predsjedava sjednicama Zbora i Upravnoga vijeća;

s glavnim tajnikom brine o provođenju odlukâ i drugih zaključakâ Zbora i Upravnoga vijeća;

s glavnim tajnikom je naredbodavac za izvršenje plana priljeva i odljeva sredstavâ Družbe;

s glavnim tajnikom podpisuje spise koje donosi Zbor i Upravno vijeće;

s glavnim tajnikom podpisuje sporazume i ugovore koje zaključi ili im pristupi Družba;

obavlja i ine poslove koje mu povjeri Zbor i Upravno vijeće.

Članak 35.

Predsjedniku u njegovu radu pomažu dopredsjednik i glavni tajnik Družbe.

Članak 36.

Dopredsjednik Družbe

Dopredsjednik Družbe zamjenjuje predsjednika Družbe, te predstavlja i zastupa Družbu.

Za dopredsjednika Družbe može biti birana osoba koju predloži Upravno vijeće ili najmanje četiri redovita ili počasna člana Družbe.

Izbor dopredsjednika Družbe je na četiri godine, te može biti ponovno biran.

Članak 37.

Glavni tajnik Družbe

Glavni tajnik za svoj rad odgovara Zboru i Upravnomu vijeću Družbe.

Za Glavnoga tajnika Družbe može biti birana osoba koju predloži Upravno vijeće ili najmanje četiri redovita ili počasna člana Družbe.

Izbor je glavnoga tajnika Družbe na četiri godine, te može biti ponovno biran.

U slučaju nenazočnosti ili spriječenosti glavnoga tajnika Družbe, zamjenjuje ga osoba koju on pismeno odredi.

Članak 38.

Glavni tajnik Družbe vodi tekuće poslove Družbe. Posebice radi sljedeće:

predstavlja i zastupa Družbu;

s predsjednikom se brine o provođenju odlukâ i drugih zaključakâ Zbora i Upravnoga vijeća;

s predsjednikom je naredbodavac za izvršenje plana priljeva i odljeva sredstavâ Družbe;

s predsjednikom podpisuje spise koje donosi Zbor i Upravno vijeće;

s predsjednikom podpisuje sporazume i ugovore koje zaključi ili im pristupi Družba;

vodi brigu o zapisnicima sa sjednicâ Zbora, Upravnoga vijeća i radnih tijelâ i odborâ;

nadzire rad poslovnih, tehničkih i administrativnih tajnikâ, kao i tajnikâ pojedinih radnih tijelâ, odborâ i odjelâ;

obavlja i druge poslove koje mu povjeri Zbor i Upravno vijeće.

Članak 39.

Rizničar Družbe

Izbor je rizničara Družbe na četiri godine, te može biti ponovno biran.

Rizničar Družbe obavlja novčarske poslove za Družbu sukladno propisima, zakonima i službenima spisima Družbe, a po nalogu predsjednika i glavnoga tajnika Družbe, ili osobâ koje ih zamjenjuju..

Članak 40.

Stručni odbori, odjeli i radna tijela Družbe

Upravno vijeće može, kada i ako se za to ukaže potreba, osnovati stručne odbore, odjele, radna tijela ili druge radne skupine, te odrediti pojedince - nositelje poslovâ i zadaćâ, kojima određuje ovlasti i djelokrug, kao i vremensko trajanje njihova izbora.

Članak 41.

Nadzorni odbor Družbe

Nadzorni se odbor skrbi o poštivanju zakonskih propisâ i Statuta i drugih spisâ Družbe u novčarskome poslovanju i raspolaganju imovinom Družbe.

Nadzorni odbor ima predsjednika i dva člana, koje bira Zbor od svojih članovâ. Predsjednik i članovi Nadzornoga odbora ne mogu biti članovi Upravnoga vijeća.

Izbor je članova Nadzornoga odbora na četiri godine, te mogu biti ponovo birani.

Članak 42.

Nadzorni odbor radi u sjednicama koje saziva predsjednik Nadzornoga odbora, a odluke donosi većinom glasovâ.

O svojima nalazima Nadzorni odbor izvješćuje Upravno vijeće i Zbor Družbe.

Članak 43.

Počastno predsjedništvo Družbe

Počastno je predsjedništvo tvoreno od istaknutih počastnih članovâ, koji na sebe uzimaju pokroviteljstvo i zaštitu Družbe. Osim toga Počastno predsjedništvo ima i savjetodavnu ulogu.

Članak 44.

Stručna služba Družbe

Ako za to postoji potreba, za rad na ustrojbenima, tehničkima, upravnima, novčarskima i drugima poslovima vezanima uz djelovanje Družbe može se donijeti odluka o osnivanju Stručne službe.

Dio se stručnih poslovâ može dati drugima ustrojbama i tvrtkama prema odluci Upravnoga vijeća.

Stručnu službu, kao i međusobna prava i obveze djelatnikâ Stručne službe, sukladno zakonskima propisima i Statutom, te posebnim vlastnim spisom (spisima) osniva i ustrojava Upravno vijeće Družbe.

VI. Nagrade i priznanja

Članak 45.

Nagrade i priznanja

Družba može dodjeljivati nagrade i priznanja svojima članovima, ustrojbama i pojedincima za posebne zasluge i postignuća u djelovanju Družbe.

Vrste priznanjâ, načela dodjele, te način dodjele priznanjâ i nagradâ utvrđuje Upravno vijeće svojim spisom.

VII. Obrana Domovine

Članak 46.

Obrana Domovine

Temeljem svojih pravâ i obvezâ Družba je dužna sudjelovati u obrani Domovine i Hrvatskih interesa.

VIII. Stegovni postupak

Članak 47.

Stegovni postupak

Stegovni postupak provodi tijelo koje ovlasti Upravno vijeće. Upravno viječe je tijelo drugoga stupnja.

U pravilu se stegovni postupak vodi za teže grješke i radu suprotnomu Statutu Družbe i interesima Hrvatskoga nacionalnoga bića.

IX. Završne i zaključne odredbe

Članak 48.

Prestanak Družbe

Prestanak može obaviti samo Zbor Družbe. Odluka o prestanku donosi se dvotrećinskom većinom svih članovâ Zbora.

Članak 49.

Promjena Statuta

Promjenu Statuta može donijeti samo Zbor i to dvotrećinskom većinom svih članovâ Zbora.

Članak 50.

Zaključne odredbe

Ovaj je statut donesen na Osnivačkome zboru Družbe održanome 14. ožujka ljeta gospodnjega 1997. u Zagrebu.

Statut stupa na snagu danom donošenja.

U Zagrebu 14. ožujka 1997. godine

Predsjednik Družbe: Glavni tajnik Družbe: