statutnew

U skladu s èlanom 37. Zakona o udrugama (N.N. br. 70 od 7. srpnja 1997.) Zbor je Družbe za preporod Knina, "Knin - Hrvatsko Mislilište" dne 29. prosinca 1997. usvojio

Temeljna pravila

(Statut)

Družbe za preporod Knina, "Knin - Hrvatsko Mislilište"

I. Proslov

Uvod

Unatoè svima nastojanjima mnogobrojnih neprijateljâ i protivnikâ u dugostoljetnoj povijestnoj tradiciji Hrvatâ, nositeljâ jednoga od najstarijih kraljevstavâ u Europi, u okrilju vjere i Crkve, saèuvala se opstojnost Hrvatskoga narodnoga Biæa. Nakon višestoljetnih težnjî, u èasu kad se ponovno otvorila moguænost punine razvoja Hrvatskoga Duha, neprijeporno je da je nastupio trenutak u kojem treba puninom srca i oštrinom uma pristupiti Duhovnomu preporodu i inoj obnovi.

U sklopu opæega preporoda Hrvatskoga naroda, slijedom toga i Države Hrvatske, najvažnije je posvetiti dužnu pozornost upravo duhovnomu preporodu u Hrvatâ. Da bi se ukupna obnova i preporod mogli kakovostno provesti prijeko je potrebito povezno izvorište u kojem bi se promišljale i tvorile stvarne sveze izmeðu duha, znanosti, povijesti, kulture i umjetnosti, kao i ukupnosti duha Hrvatskoga narodnoga Biæa. Poèetak je pravi èas da se najpomnije povede raèuna o tome da sve bude u ravnoteži i pravilno ureðeno.

Pri prjelasku se, naime, iz visoko-tehnološkoga u društveno-uljudbeno razdoblje pokazuje nuždnom dobra skladnja i višepodruèan pristup u tvorbi tvarnih i duhovnih dobarâ. Upravo povezbom duha i uljudbe, povijesti i umjetnosti, gospodarstva i znanosti stvara se moguænost pravilnoga, kakovostnoga i ujednaèenoga ukupnoga razvoja.

U takovome je ozraèju po nizu vrjednotâ upravo Hrvatski kraljevski grad Knin izvrstno mjesto za izvorište nove, u svojoj ukupnosti, povezne znanstveno-uljudbeno-umjetnièko-duhovne misli, doista mislilište, mjesto pokretanja i ostvarivanja pojedinih projekatâ za koje je nuždna sinteza višepodruènih i meðupodruènih djelatnostî, te èvorištno mjesto gdje se sveukupnost analize pretvara u kakvostnu sintezu, proizvodeæi viši red znanja (znanstvenih, duhovnih, uljudbenih i umjetnièkih vrjednotâ).

Sažetak

U Hrvatskoj se oèito pokazuje nuždnom dobra skladnja i višepodruèan pristup u tvorbi tvarnih i duhovnih dobarâ. Upravo povezbom duha i uljudbe, povijesti i umjetnosti, gospodarstva i znanosti stvara se moguænost pravilnoga, kakovostnoga i ujednaèenoga ukupnoga razvoja, te neprijeporno nuždnoga pomaka od tvarno usmjerenoga socijalistièkoga, ali i kapitalistièkoga, materijalizma, prema Hrvatskoj i hrvatskome Duhu primjerenome katolièkome srednjoeuropskome društveno-etiènome svjetonazoru.

Uz to, podruèna rascjepkanost Hrvatskoga narodnoga Biæa zahtijeva povezno središte i duhovno-uljudbeno izvorište. Hrvatski kraljevski grad Knin postaje spojnica hrvatskoga priobalja, središnjega hrvatskoga prostora i sjeverne Hrvatske, središte povezbe s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, te omoguæuje povezivanje tuzemne i iseljene Hrvatske, razvijajuæi kakvostne namisli povratka Hrvatâ u Domovinu.

Tako ustrojen Hrvatski kraljevski grad Knin omoguæuje stvaranje i ispitivanje moguæih modelâ ispravnoga ukupnoga razvoja podruèjâ s izraženom neželjenom sklonošæu smanjenja broja stanovništva na cjelokupnome hrvatskome prostoru (selo, mala mjesta, otoci...).

U provedbi namisli treba poticati ostvarivanje i razvoj gospodarskih djelatnostî i sadržajâ (visoko tehnoloških i ekološki podobnih), što æe zahtjevati ustrojbu gospodarstveno-privrednoga okvira unutar kojega æe biti bitno olakšano poslovanje pojedinih ciljnih djelatnostî, i koji æe privlaèiti domaæe i strane poduzetnike - kao što su znanstveno-tehnološki park, slobodna carinska zona i porezno utoèište ('tax haven'). Time æe se ostvariti privredni i gospodarski prihod na osnovu posebnosti Knina kao Hrvatskoga mislilišta.

Kao izvorište nove povezne uljudbeno-znanstveno-umjetnièko-duhovne misli Hrvatski kraljevski grad Knin treba postati mislilište ustrojbom povezbe umjetnosti i uljudbe sa znanošæu, posebice kroz posebna meðupodruèna i višepodruèna istraživanja, istraživaèke, umjetnièke i uljudbene ustanove i zavode, kongrese i simpozije, ustrojbom posebnih doktorskih i poslijediplomskih istraživaèkih studijâ, ustrojbom vrhunskoga vojnoga uèilišta, te ustrojbom obrazovanja u vrhunskoj klasiènoj gimnaziji i umjetnièko-obrtnièkoj školi.

II. Opæe odredbe

Èlanak 1.

Naziv

Družba djeluje pod nazivom: Družba za preporod Knina, "Knin - Hrvatsko Mislilište" (U daljnem tekstu Družba).

Skraæeni naziv: Družba "Knin - Hrvatsko Mislilište".

Èlanak 2.

Sjedište

Sjedište Družbe je u Kninu, Krešimirova 30.

Èlanak 3.

Svrha osnivanja

Družba za preporod Knina, "Knin - Hrvatsko Mislilište" neprofitna je udruga puèanâ u koju se slobodno udružuju svi puèani kojima je nakana oživljavanje i preporod Hrvatskoga kraljevskoga grada Knina kao znanstvenoga, uljudbenoga, povijestnoga i duhovnoga izvorišta Hrvatskoga, te kroz to i duhovni preporod i obnova Hrvatske (posebice njezinih, na bilo koji naèin, razorenih i opustošenih dijelovâ).

Èlanak 4.

Podruèje djelovanja

Družba djeluje na podruèju Republike Hrvatske.

Èlanak 5.

Družba je udruga puèanâ i neprofitna je pravna osoba, a upisuje se u registar koji vodi Ministarstvo uprave.

Èlanak 6.

Znak, peèat, slovolik (logotip), zastava

Znak Družbe sastoji se od maèa, pera, tropleta u pravokutniku i kruga, te nadpisa "KNIN HRVATSKO MISLILIŠTE" na glagoljici. U podlozi znaka nalazi se središtnji srebrni krug preko kojega se položito nalazi srebrni pravokutnik s tropletom. Na donjoj polovici, uspravno, do sredine pravokutnika stoji maè na svome dršku. Na gornjoj polovici, uspravno, do sredine pravokutnika, dotièuæi se s vrhom maèa stoji pero. Troplet, maè i pero zlatno su žute boje. Obrubnice su crne. Pravokutnik s tropletom, maè i pero èine križ, kojemu je u podlozi krug. Znak se može koristiti i jednobojno.

Peèat u sebi sadrži jednobojni znak, a velièine je 35 mm.

Slovolik je jednak znaku i može biti višebojan ili jednobojan.

Zastava Družbe bijele je boje obrubljena zlatnožutim tropletom sa znakom Družbe u sredini.

Èlanak 7.

Predstavljanje i zastupanje

Družbu zastupaju i predstavljaju predsjednik, dopredsjednik i glavni tajnik Družbe.

Èlanak 8.

Javnost rada

Djelovanje je Družbe javno. Javnost se rada osigurava obavješæivanjem èlanstva putem svojih ili javnih sredstavâ priopæavanja.

III. Svrha i djelovanje

Èlanak 9.

Temeljna svrha

Temeljna svrha Družbe jest: poticaj i usklaðivanje zamislî i projekatâ, poticaj i usklaðivanje provedbe i izvoðenja, te promièba zamisli i projekta "Knin - Hrvatsko mislilište", u svojoj ukupnosti, a kroz to posebice djelatnostima i zadovoljenjem javnih potreba u znanosti, umjetnosti, kulturi, odgoju, obrazovanju, športu, tehnièkoj kulturi, te duhovnoj djelatnosti.

Èlanak 10.

Poslovi i djelatnosti

Na državnoj razini što prije dati poseban položaj i znaèenje pojmu i širemu prostoru Hrvatskoga kraljevskoga grada Knina, prostora od posebnoga prirodno-povijestno-arkeološkoga znaèenja za Hrvatsku i Hrvatsko Narodno Biæe (Knin - Nacionalni park prirode i duha).

Poticati ostvarenje i ustrojbu posebnih meðupodruènih i višepodruènih istraživanjâ; istraživaèkih zavodâ i institutâ, meðu ostalima primjerice: instituta za Hrvatsku mitologiju i legende; instituta za strategijska istraživanja; instituta za krš; instituta za regionalni razvitak te obnovu selâ i otokâ; instituta za vojne znanosti; instituta za povijest i arkeologiju staroga i srednjega vijeka; instituta za planiranje razvoja Hrvatskoga jezika; ...;

Poticati posebne doktorske, podiplomske i istraživaèke studije,

Ustrojiti kulturno-znanstveno multimedijsko arkivsko središte;
Ustrojiti višenamjensko uslužno mrežno središte;

Organizirati virtualnu i stvarnu knjižnicu kao multimedijsko èvorište svehrvatskoga knjižnièkoga i znanstveno-uljudbenoga blaga;

Poticati i ustrojavati virtualne i stvarne umjetnièke galerije;

Poticati i ustrojba muzejâ susjedstva i mjestâ za druženje s vrhunskim sadržajima;

Poticati ustrojbu sela-muzeja;

Poticati osnivanja vrhunske klasiène gimnazije;

Poticati osnivanja vrhunske umjetnièko-obrtnièke škole;

Èuvati da se prostor nipošto ne upropasti i ne uništi krivima sadržajima.

Poticati povijestna istraživanja širega podruèja Hrvatskoga kraljevskoga grada Knina.

Poticati istraživanje hrvatske povijestne baštine i hrvatskih narodnih obièajâ, a kroz to i starih obrtâ i naukâ, znanjâ, športovâ.

Poticati i organizirati prikupljanje znanstveno-uljudbeno-povijestno-umjetnièko-duhovnoga blaga, te ga èiniti dostupnim.

Poticati osnivanje i osnivati ustanove i zavode sukladne i slijedne zamislima Knina - Hrvatskoga mislilišta.
Poticati trajnu i djelotvornu razmjenu obavijestî, znanja i dostignuæâ na svjetskoj razini i poticati i organizirati znanstvene kongrese i simpozije.

Poticati ostvarivanje i razvoj komplementarnih i kompatibilnih gospodarstvenih djelatnostî i sadržajâ (visoko tehnoloških i ekološki podobnih).

Poticati ustrojbu znanstveno-tehnoloških parkovâ u Kninu i u drugima mjestima i gradovima, prema modelima ispravnoga ukupnoga razvoja podruèjâ s izraženom sklonošæu prema smanjenju broja stanovništva.

Potaknuti ureðenje osnovne gradske infrastrukture i grad dovesti na suvremenu uljudbenu životnu razinu, te ostvariti moguænost zarade iz znanstveno-uljudbeno-umjetnièko-ekološkoga turizma. Potaknuti usklaðivanje postojeæih i planiranih infrastrukturnih objekatâ i instalacijâ s posebnim potrebama institucijâ u okviru projekatâ u Kninu kao Hrvatskome mislilištu.

Potaknuti osuvremenjavanje telekomunikacijske mreže u najužoj suradnji s razvojnim odjelom HPT-a radi uspostave brze digitalne brzoglasne / podatkovne priopæajne mreže, televizije i krugovala. U tu svrhu bit æe potrebno uspostaviti WAN (Wide area network) - gradsku intranet / internet mrežu i postupno ostvariti informacijsku integraciju stanovništva.

Potaknuti izgradnju Kongresnoga središta, TV-studija, Kulturno-znanstvenoga multimedijskoga arkivskoga središta, koncertno-kazalištne dvorane i izložbeno-dražbenoga središta.

Poticati ureðenje športsko-rekreativne gradske infrastrukture i usmjeriti razvoj kakovostne športsko-rekreacijske i turistièke ponude sukladne osnovnima ciljevima projekta, kao što su golf, tenis, plivanje, maèevanje i sabljanje, konjaništvo, lov i ribolov, planinarenje, sokolarstvo.

Ustrojiti edukaciju sudionikâ i koristnikâ gradske intranet / internet mreže i trajno podizati obavijestnu kulturu mladeži i graðanâ.

Osigurati suradnju raznih hrvatskih udrugâ kao što su primjerice Družba braæe Hrvatskoga zmaja, Matica Hrvatska, Hrvatska akademija znanostî i umjenostî, HKD Napredak, Matica Hrvatskih iseljenikâ, Hrvatski plemiæki zbor, Društvo hrvatskih intelektualkî ... .

Èlanak 11.

Sredstva

Za postizanje svrhe postojanja, djelovanja, kao i zadaæâ donesenih programima, Družba pribavlja novac i druge tvarne vrijednosti:

iz darovnicâ i zakladâ,

iz Državnoga proraèuna, proraèuna županije i proraèuna grada Knina

od prihodâ vlastite djelatnosti,
iz drugih izvorâ u skladu sa zakonom.

Pribavljeni novac i druga vrijedna sredstva rabiti se mogu samo za svrhu i djelatnosti utvrðene Temeljnima pravilima Družbe.

Novèarsko i tvarno poslovanje Družbe obavlja se u skladu sa zakonskima propisima i Temeljnima pravilima Družbe.

Èlanak 12.

Radi postizanja utvrðenoga cilja, te osiguranja potrebitih sredstavâ za ostvarivanje cilja i programom utvrðenih zadaæâ i djelatnostî, Družba može samostalno ili u suradnji s drugima pravnima i drugima osobama kao i vlastnima tijelima osnovati zakladu(e), ustanovu(e), razna društva i radionice, te tvrtke u skladu s propisima, zakonima i Temeljnima pravilima. Odluku o tome donosi Upravno vijeæe Družbe.

Svrha, ciljevi i zadaæe, podruèje djelovanja, ustrojbu, sredstva i druga pitanja od važnosti za gorenavedene ustrojbe, utvrðuju se propisom o osnivanju, kao i temeljnima pravilima (statutom) te ustrojbe.

Èlanak 13.

Radi ostvarivanja svrhe iz Temeljnih pravilâ, Družba se može baviti promièbenim, informacijskim, nakladnièkim, te sporednim djelatnostima. Odluku donosi Upravno vijeæe sukladno zakonskima propisima.

IV. Èlanstvo i ustrojba

Èlanak 14.

Èlanstvo

Èlanom Družbe može biti fizièka osoba i pravna osoba, koja ispunjava uvjete propisane Temeljnima pravilima Družbe, odlukama vlastnih tijelâ Družbe i propisima Republike Hrvatske.

Èlanak 15.

Èlanovi mogu biti:

Punopravni èlanovi
Poèastni èlanovi
Pridruženi èlanovi
Podpomažuæi èlanovi

Èlanak 16.

Punopravnim èlanom Družbe može postati fizièka ili pravna osoba koja to zatraži, ili kojoj se èlanstvo predloži, a koja ispunjava uvjete za prijam u èlanstvo Družbe iz stavka 5. ovoga èlanka. Prijam osobe u èlanstvo trebaju poduprijeti barem tri punopravna ili poèastna èlana Družbe.

Poèastnim èlanom Družbe može biti proglašena fizièka ili pravna osoba iznimno zaslužna za djelovanje i razvoj, te za kakovostno ostvarivanje svrhe i programâ Družbe.

Pridruženim èlanom može postati fizièka ili pravna osoba, koja želi i može pridonijeti ostvarivanju svrhe i programâ Družbe.

Podpomažuæim èlanom Družbe može postati fizièka ili pravna osoba koja, u skladu s utvrðenima uvjetima, veæom tvarnom, novèanom ili drugom podporom pomaže razvoj i napredak Družbe i ostvarivanje njezine svrhe, ili to èini redovito.

Osoba koja želi postati punopravnim ili pridruženim èlanom Družbe treba ispuniti pristupnicu i dati nacrtak zamisli svoga djelovanja u Družbi. Izuzetno, èlanom Družbe, bez nactrka zamisli djelovanja, može postati osoba koja je bila iznimno zaslužna za djelovanje Družbe, kao i osoba, koja je svojim djelovanjem kakvostno pridonijela napredku toga podruèja i Hrvatske, te koja djeluje na promicanju i ostvarivanju svrhe Družbe.

Èlanak 17.

Èlan Družbe ima pravo i dužnost sudjelovati u djelatnosti Družbe, u ostvarivanju svrhe i nakane, te provoðenju programâ proizašlih iz njih.

Èlanak 18.

Èlan je Družbe obvezatan pridržavati se Temeljnih pravilâ i drugih službenih spisâ Družbe, te ostvarivati preuzete obveze.

U javnima nastupima èlan je Družbe obvezatan èuvati ugled i probitak Družbe i Hrvatskoga naroda i Države u cjelini.

Èlanak 19.

Èlanstvo u Družbi prestaje:

istupanjem iz èlanstva;

iskljuèenjem, ako èlan svojim djelovanjem, suprotnim odredbama Temeljnih pravilâ Družbe i drugih službenih spisâ Družbe, nanese težu štetu probitku i ugledu Družbe i Hrvatskoga naroda ili Države u cjelini, ili se neèastno i neæudoredno ponaša. Odluku donosi tijelo koje osniva Upravno vijeæe Družbe;

smræu.

Èlanak 20.

O prijamu èlana u èlanstvo i prestanku èlanstva u Družbi odluku donosi tijelo koje osniva Upravno vijeæe Družbe. Tijelo je drugoga stupnja Upravno vijeæe.

Èlanak 21.

Ustrojba

Družba je jedinstvena udruga, koja djeluje na podruèju Republike Hrvatske.

U mjestima gdje ima više èlanovâ može se osnovati podruèni odio. Podruèni odio nema svojstvo pravne osobe. Odluku o osnivanju i pravila djelovanja odjela donosi Upravno vijeæe.

U pravilu Družba djeluje i u struènima odborima ili po pokrenutima projektima i zamislima. Voditelji su odborâ ili projekatâ odgovorni Upravnomu vijeæu i sudjeluju u radu Upravnoga vijeæa s pravima koja se rede Odlukom o njihovome osnivanju i Poslovnikom o radu Upravnoga vijeæa. Odluku o osnivanju odjelâ i odborâ donosi Upravno vijeæe.

V. Tijela Družbe

Èlanak 22.

Zajednièke odredbe

Èlanovi upravljaju radom Družbe neposredno osobnim izjašnjavanjem na Zboru, posredno putem èlanovâ izabranih u druga tijela Družbe

Èlanak 23.

Tijela Družbe

Tijela su Družbe:

Zbor

Upravno vijeæe

Nadzorni odbor

Poèastno predsjedništvo

Èlanak 24.

Zbor

Zbor tvore svi punopravni èlanovi i poèastni èlanovi Družbe. Fizièke osobe èlanovi su Zbora osobno, a pravne osobe pismeno ovlašæuju jednoga svoga predstavnika kao èlana Zbora.

Zbor radi na sjednicama koje se sazivaju po potrebi, a redovito jednom u dvije godine. Zbor radi na zajednièkima sjednicama, ali može raditi i po odborima i radnima tijelima.

Svake je èetvrte godine Izborni zbor.

Èlanak 25.

Naèin rada Zbora Družbe ureðuje se Poslovnikom Zbora.

Zbor je vlastan donositi odluke, ako je nazoèna barem polovica èlanstva Zbora. Ukoliko ta veæina nije postignuta, mora se unutar 30 danâ sazvati nova sjednica Zbora. Na toj sjednici Zbor je vlastan donositi odluke ako je nazoèno barem deset redovitih ili poèastnih èlanovâ Družbe.

Zbor donosi odluke veæinom nazoènih èlanovâ. Zbor donosi odluke javnim glasovanjem osim u sluèaju kada odluèi da o pojedinome pitanju glasuje tajno.

Èlanak 26.

Redoviti Zbor saziva predsjednik Družbe, ili po njegovu nalogu glavni tajnik Družbe.

Pozivi se moraju poslati najmanje 15 dana prije sjednice Zbora, i u njima mora biti naznaèeno vrijeme, mjesto i dnevni red sjednice Zbora.

Izvanredni Zbor saziva predsjednik Družbe, ili po njegovu nalogu glavni tajnik Družbe:

kada prosudi da je potrebito sazvati Zbor;

temeljem zakljuèka Upravnoga vijeæa ili Nadzornoga odbora;

na pismeni zahtjev barem èetvrtine èlanovâ Družbe.

Èlanak 27.

Zbor Družbe:

na prijedlog Upravnoga vijeæa donosi Temeljna pravila Družbe, njegove izmjene i dopune, te druge propise i spise utvrðene Temeljnima pravilima;

bira i razrješava Upravno vijeæe Družbe:

predsjednika,
dopredsjednika,
glavnoga tajnika,

èlana(ove) Upravnoga vijeæa;

bira i razrješava Nadzorni odbor Družbe, te, po potrebi, osobe za nadzor i provjeru raèunâ;

razmatra i prihvaæa izvješæa o radu i djelovanju svojih tijelâ;

na prijedlog Upravnoga vijeæa donosi odluke, koje nisu stavljene u nadležnost nekoga drugoga tijela, a u svezi su s provoðenjem djelatnosti Družbe propisane Temeljnima pravilima;

donosi Poslovnik;

proglašava raspuštanje Družbe.

Èlanak 28.

Upravno vijeæe

Upravno vijeæe vodi i upravlja Družbom na temelju Temeljnih pravilâ, te drugih službenih spisâ Družbe i zakonskih propisâ.

Upravno vijeæe ima devet èlanovâ.

Predsjednika, dopredsjednika, glavnoga tajnika, riznièara i èlanove Upravnoga vijeæa bira, na prijedlog Upravnoga vijeæa ili barem èetiri poèastna ili punopravna èlana, Zbor Družbe od punopravnih èlanovâ Družbe na vrijeme od èetiri godine, te ih može ponovno izabrati.

Upravno se vijeæe može, bez ponovnih izborâ, popuniti s najviše èetiri èlana uz naknadnu podvrdu Zbora.

Upravnome se vijeæu u radu pridružuju predsjednici odborâ, odjelâ i drugih radnih tijelâ, bez prava glasa.

Èlanak 29.

Upravno vijeæe vodi predsjednik Družbe.

U sluèaju nenazoènosti ili sprijeèenosti predsjednika, rad Upravnoga vijeæa vodi dopredsjednik Družbe, glavni tajnik, ili èlan Upravnoga vijeæa kojega ovlasti predsjednik Družbe.

Èlanak 30.

Sjednice Upravnoga vijeæa održavaju se po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Sjednicu Upravnoga vijeæa saziva predsjednik Družbe ili po njegovu nalogu glavni tajnik.

Upravno vijeæe može vlastno odluèivati ako je na sjednici nazoèno više od polovice njegovih èlanovâ.

Upravno vijeæe odluèuje veæinom glasovâ nazoènih èlanovâ.

Upravno vijeæe donosi odluke javnim glasovanjem, osim u sluèaju kada odluèi da o pojedinome pitanju glasuje tajno.

Èlanak 31.

Èlanovi Upravnoga vijeæa za svoj osobni i zajednièki rad odgovorni su Zboru.

Upravno vijeæe opoziva Zbor na izvanrednoj ili redovitoj sjednici, a na prijedlog Nadzornoga odbora.

Èlana Upravnoga vijeæa opoziva se po postupku po kojem je izabran. Prijedlog za opoziv pojedinoga èlana Upravnoga vijeæa može dati Upravno vijeæe i Nadzorni odbor.

Èlanak 32.

Upravno vijeæe:

djelatno odgovara za provedbu Temeljnih pravilâ Družbe;

utvrðuje prijedlog Temeljnih pravilâ, izmjenâ i dopunâ Temeljnih pravilâ, te drugih službenih spisâ što ih donosi Zbor;

izmeðu svojih èlanovâ izabire riznièara;

priprema materiale o kojima æe odluèivati Zbor;

bira i opoziva predstavnike u tijela ustrojbi u èijem radu sudjeluju i predstavnici Družbe;

ustrojava rad i djelovanje Družbe izmeðu sjednicâ Zbora;

donosi proraèun Družbe i odluèuje o rasporedu i tijekovima porabe novca;

upravlja i odluèuje o nekretninama Družbe i o tome izvješæuje Zbor;

upravlja i odluèuje o pokretnima stvarima Družbe;

donosi odluke o odreðivanju i ovlastima naredbodavacâ;

donosi odluke o osnivanju tvrtke, zaklade, ustanove;
donosi odluku o bavljenju djelatnostima propisanima Temeljnima pravilima;

imenuje predsjednike i èlanove radnih tijelâ, odborâ i odjelâ koje osnuje;

donosi spise kojima se osigurava uredno poslovanje i ostvarivanje programâ Družbe, ako Temeljnima pravilima nisu stavljeni u nadležnost Zbora;

obavlja i druge poslove utvrðene Temeljnima pravilima, drugima službenima spisima Družbe, ili poslove koje mu povjeri Zbor;

rješava pitanja koja nisu predviðena Temeljnima pravilima, s tim što o tome izvješæuje Zbor.

Èlanak 33.

Predsjednik Družbe

Za predsjednika Družbe može biti birana osoba koju predloži Upravno vijeæe ili najmanje èetiri redovita ili poèastna èlana Družbe.

Izbor je predsjednika Družbe na èetiri godine, te može biti ponovno biran.

Predsjednik Družbe odgovoran je za svoj rad Zboru i Upravnomu vijeæu.

Èlanak 34.

Predsjednik Družbe:

predstavlja i zastupa Družbu;

saziva i predsjedava sjednicama Zbora i Upravnoga vijeæa;

s glavnim tajnikom brine o provoðenju odlukâ i drugih zakljuèakâ Zbora i Upravnoga vijeæa;

s glavnim tajnikom je naredbodavac za izvršenje plana priljeva i odljeva sredstavâ Družbe;

s glavnim tajnikom podpisuje spise koje donosi Zbor i Upravno vijeæe;

s glavnim tajnikom podpisuje sporazume i ugovore koje zakljuèi ili im pristupi Družba;

obavlja i ine poslove koje mu povjeri Zbor i Upravno vijeæe.

Èlanak 35.

Predsjedniku u njegovu radu pomažu dopredsjednik i glavni tajnik Družbe.

Èlanak 36.

Dopredsjednik Družbe

Dopredsjednik Družbe zamjenjuje predsjednika Družbe, te predstavlja i zastupa Družbu.

Za dopredsjednika Družbe može biti birana osoba koju predloži Upravno vijeæe ili najmanje èetiri redovita ili poèasna èlana Družbe.

Izbor dopredsjednika Družbe je na èetiri godine, te može biti ponovno biran.

Èlanak 37.

Glavni tajnik Družbe

Glavni tajnik za svoj rad odgovara Zboru i Upravnomu vijeæu Družbe.

Za Glavnoga tajnika Družbe može biti birana osoba koju predloži Upravno vijeæe ili najmanje èetiri redovita ili poèasna èlana Družbe.

Izbor je glavnoga tajnika Družbe na èetiri godine, te može biti ponovno biran.

U sluèaju nenazoènosti ili sprijeèenosti glavnoga tajnika Družbe, zamjenjuje ga osoba koju on pismeno odredi.

Èlanak 38.

Glavni tajnik Družbe vodi tekuæe poslove Družbe. Posebice radi sljedeæe:

predstavlja i zastupa Družbu;

s predsjednikom se brine o provoðenju odlukâ i drugih zakljuèakâ Zbora i Upravnoga vijeæa;

s predsjednikom je naredbodavac za izvršenje plana priljeva i odljeva sredstavâ Družbe;

s predsjednikom podpisuje spise koje donosi Zbor i Upravno vijeæe;

s predsjednikom podpisuje sporazume i ugovore koje zakljuèi ili im pristupi Družba;

vodi brigu o zapisnicima sa sjednicâ Zbora, Upravnoga vijeæa i radnih tijelâ i odborâ;

nadzire rad poslovnih, tehnièkih i administrativnih tajnikâ, kao i tajnikâ pojedinih radnih tijelâ, odborâ i odjelâ;

obavlja i druge poslove koje mu povjeri Zbor i Upravno vijeæe.

Èlanak 39.

Riznièar Družbe

Izbor je riznièara Družbe na èetiri godine, te može biti ponovno biran.

Riznièar Družbe obavlja novèarske poslove za Družbu sukladno propisima, zakonima i službenima spisima Družbe, a po nalogu predsjednika i glavnoga tajnika Družbe, ili osobâ koje ih zamjenjuju..

Èlanak 40.

Struèni odbori, odjeli i radna tijela Družbe

Upravno vijeæe može, kada i ako se za to ukaže potreba, osnovati struène odbore, odjele, radna tijela ili druge radne skupine, te odrediti pojedince - nositelje poslovâ i zadaæâ, kojima odreðuje ovlasti i djelokrug, kao i vremensko trajanje njihova izbora.

Èlanak 41.

Nadzorni odbor Družbe

Nadzorni se odbor skrbi o poštivanju zakonskih propisâ i Temeljnih pravilâ i drugih spisâ Družbe u novèarskome poslovanju i raspolaganju imovinom Družbe.

Nadzorni odbor ima predsjednika i dva èlana, koje bira Zbor od svojih èlanovâ. Predsjednik i èlanovi Nadzornoga odbora ne mogu biti èlanovi Upravnoga vijeæa.

Izbor je èlanova Nadzornoga odbora na èetiri godine, te mogu biti ponovo birani.

Èlanak 42.

Nadzorni odbor radi u sjednicama koje saziva predsjednik Nadzornoga odbora, a odluke donosi veæinom glasovâ.

O svojima nalazima Nadzorni odbor izvješæuje Upravno vijeæe i Zbor Družbe.

Èlanak 43.

Poèastno predsjedništvo Družbe

Poèastno je predsjedništvo tvoreno od istaknutih poèastnih èlanovâ, koji na sebe uzimaju pokroviteljstvo i zaštitu Družbe. Osim toga Poèastno predsjedništvo ima i savjetodavnu ulogu.

Èlanak 44.

Struèna služba Družbe

Ako za to postoji potreba, za rad na ustrojbenima, tehnièkima, upravnima, novèarskima i drugima poslovima vezanima uz djelovanje Družbe može se donijeti odluka o osnivanju Struène službe.

Dio se struènih poslovâ može dati drugima ustrojbama i tvrtkama prema odluci Upravnoga vijeæa.

Struènu službu, kao i meðusobna prava i obveze djelatnikâ Struène službe, sukladno zakonskima propisima i Temeljnima pravilima, te posebnim vlastnim spisom (spisima) osniva i ustrojava Upravno vijeæe Družbe.

VI. Nagrade i priznanja

Èlanak 45.

Nagrade i priznanja

Družba može dodjeljivati nagrade i priznanja svojima èlanovima, ustrojbama i pojedincima za posebne zasluge i postignuæa u djelovanju Družbe.

Vrste priznanjâ, naèela dodjele, te naèin dodjele priznanjâ i nagradâ utvrðuje Upravno vijeæe svojim spisom.

VII. Obrana Domovine

Èlanak 46.

Obrana Domovine

Temeljem svojih pravâ i obvezâ Družba je dužna sudjelovati u obrani Domovine i Hrvatskih interesa.

VIII. Stegovni postupak

Èlanak 47.

Stegovni postupak

Stegovni postupak provodi tijelo koje ovlasti Upravno vijeæe. Upravno vijeèe je tijelo drugoga stupnja.

U pravilu se stegovni postupak vodi za teže grješke i radu suprotnomu Temeljnima pravilima Družbe i interesima Hrvatskoga nacionalnoga biæa.

IX. Završne i zakljuène odredbe

Èlanak 48.

Prestanak Družbe

Prestanak može obaviti samo Zbor Družbe. Odluka o prestanku donosi se dvotreæinskom veæinom svih èlanovâ Zbora.

Èlanak 49.

Promjena Temeljnih pravilâ

Promjenu Temeljnih pravilâ može donijeti samo Zbor i to dvotreæinskom veæinom svih èlanovâ Zbora.

Èlanak 50.

Zakljuène odredbe

Ova su Temeljna pravila donesen na Osnivaèkome zboru Družbe održanome 14. ožujka ljeta gospodnjega 1997. u Zagrebu.

Temeljna pravila stupaju na snagu danom donošenja.

U Zagrebu 29. prosinca 1997. godine

Predsjednik Družbe: Dopredsjednik Družbe: