Uvod

Etika (grcx. εϑος /ethos/ - obicxaj, navika, navada, znacxaj, cyud) filozofijska je grana koja ispituje ciljeve i smisao moralnih htijenja, temeljna mjerila za vrjednovanje moralnih cxinah, kao i uopcye zasnovanost i izvor morala.

Moral (lat. mos - obicxaj; mores - vladanje, moralis - cyudoredan) odredyuje se kao sustav pojmovah, nacxelno o dobru, pa time u sebi pojmovno ujedinjuje podsustave drusxtvenih normî, obicxajah, nacxelah, pravilah, smjernicah, znacxajkî i drugoga, nastalih tijekom razvoja pojedinoga etnosa (grcx. eJ noV /ethnos/ mnosxtvo, hrpa, cxeta; cxopor, jato, roj; narod, pleme, ljudski razred).

Kao filozofija cyudoredya josx od Aristotelovoga doba Etika odnosno Moralka predstavlja osnovnu znanost koja se bavi pojmom dobra, odnosno odnosa radnjî i ciljevah, tezxnje prema cilju, kao tezxnje prema dobru.

Prema Anti Starcxevicyu cxinoredye je pravilno uredyenje svih ljudskih, pojedinacxnih i drusxtvenih, cxinah na taj nacxin da sama cxinba krocxi putem prema opcyem i pojedinacxnome dobru.

O etici i cxudoredyu



Sadržaj

Zasade

Latinički portal Hrvatskoga Mislilišta

Portal Hrvatskoga Mislilišta


Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knjižnica, kompjutoristika...