Zakljucxak - promisxljaj o etici u Hrvatah u po-socijalisticxko doba

Nalazecyi se na razmedyi uljudabah i razlicxitih vjerah i uvjerenjah, a izlazecyi iz soc-komunizma, za kakovostnu provedbu hrvatskoga duhovnoga preporoda potrebito je odrediti etiku, cyudoredye i cxinoredye u Hrvatah, stoga sxto nama Hrvatima nije bliska niti socijalisticxko-materijalisticxka, niti americxansko­zapadnoeuropejska protestantska, niti pravoslavna, niti islamska etika i moral, nego etika, moral i cxinoredye temeljeni na katolicxanstvu i bogatoj hrvatskoj prosxlosti i uljudbenoj basxtini.

Hrvatska prosxlost i uljudba, a kroz to i hrvatska etika i moral, stoljecyima, s raznih strana potiskivani, uspjevali su se ipak odrzxati. Lijepo kazxe Ivo SXarinicy: “Osnovna misao hrvatskog seljasxtva jest, da je temelj svega zxivota zemlja, nad zemljom sunce, a nad zemljom i suncem Bog! Zemlja svime plodi i rodi, sunce svemu podaje zxivot, Bog to sve u svojoj ruci drzxi, i sve, sxto je lijepo, dobro i istinito, blagosiva i podupire, a sxto je ruzxno, zlo i lazxno, proklinje, satire i zatire.

ZXelimo li icyi ispravnim putom, trebamo se okrenuti bogatoj i ponekad nedovoljno istrazxenoj nam prosxlosti, te kroz to, na temelju bogatih povijestnih iskustavah, mozxemo graditi kakovostnu buducynost. Iznimno je vazxno napomenuti, da bez prosxlosti nema niti uljudbe, niti jezika, niti morala i etike, niti cxinoredya, a time niti Naroda.

Dijelom josx iz Austro-Ugarske, a posebice pak od 1918. godine, za vrijeme dvijuh Jugoslavijah, Hrvatskoj je nametana kolonijalisticxka upravna etike, drzxavnicxki ustrojena kao birokratska filozofija cyudoredya i, josx visxe, cxinoredya.

Tijekom socijalisticxkoga doba, Hrvatski se narod morao prilagoditi materijalisticxkoj i birokratskoj etici koja je iz drzxavnisxtva kroz gospodarstvo kusxala utjecati i na monastiku, i na zxalost, ostavila svojega traga, iako taj trag u monastici ponajcxesxcye nije bio promjena u socijalisticxko-materijalisticxku monastiku, vecy neka vrsta “podvojene” monastike, monastike prikrivanja i izbjegavanja. Nazxalost, jednim se dijelom ova podvojenost povijestno tradicionalne etike i nametnute materijalisticxke etike pretvorila u etiku obrnutih vrijednostî.

Taj dugogodisxtnji pritisak povezane materijalisticxke i birokratske etike ostavio je u cjelokupnosti Hrvatskoga narodnoga Bicya tragove koje cye biti tesxko ukloniti, a to su prvenstveno, uglavnom pasivni, otpor prema drzxavi, otpor prema vlasti, zavist na uspjehu i probitku, ali i krivo shvacyanje pojma bogatstva. Nije bez Boga Mojsije 40 godina vodio Izabrani narod kroz pustinju do Obecyane zemlje, kako ne bi niti jedan cxlan naroda rodyen u ropstvu, ukljucxujucyi i samoga Mojsija, usxao u Obecyanu zemlju.

Za Hrvatsku je prijeko potrebita vrstna analiza utjecajah svih etikah u prosxlosti i nama suvremenosti, te je temeljem samotvorbene (autopoieticxne) metode potrebito stvoriti takav model svih trijuh razinah etike (monastike, gospodarstva i politike), s podrobnom razradom svih nutarnjih i vanjskih cxinbenikah (pojedinca, obitelji, sxkole, vrticya, crkve, znanosti, umjetnosti, kulture, duhovnosti i slobode), koji dovodi do vrstnoga razvoja bogatstva pojedinca, zajednice i cijeloga Naroda. Upravo pravilnom zasadom temeljah koji cye razviti mogucynosti autopoieticxnoga razvoja Hrvatske i cjelokupnoga Hrvatskoga narodnoga Bicya, dakle temelja koji cye na pravo mjesto usaditi cyudoredne i cxinoredne vrjednote, mogucye je stvoriti takav ustroj drzxavnisxtva, gospodarstva i monastike koji cye, u medyusobnoj samoustrojbenoj prozxetosti, ozbiljiti autopoieticxnu etiku okrenutu bogatoj buducynosti. Vazxno je ne zaboraviti da je za samotvorbenu metodu iznimno vazxan pravi trenutak, a upravo je pocxetak stvaranja Drzxave pravi cxas da se sve stvari pravilno urede i dovedu u pravilne medyusobne odnose, koji cye omogucyiti nesmetan razvoj.

I na kraju, zakljucximo: Rijecx bogat u Hrvatskome jeziku znacxi ‘onaj koji je pun Boga’, ‘onaj koji je od Boga’. Bogatstvo je punina ukupnoga duhovnoga i tvarnoga zxivota svakoga pojedinca u ravnotezxi pojedinca, zajednice i drusxtva.

Sadrzxaj



Zasade

Latinički portal Hrvatskoga Mislilišta

Portal Hrvatskoga Mislilišta


Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knjižnica, kompjutoristika...