U navedenoj zgradi smjestit će se mrežni poslužitelj i multimedijska računala koja će predstavljati jezgru razvoja gradske intranet / internet mreže. U prvoj fazi u ovu mrežu treba uključiti osnovnu i srednju školu, Dom HV, Gradsku knjižnicu, Župni ured, te druge zainteresirane ustanove. Jedna od osnovnih zadaćâ u prvome dijelu projekta obuka je budućih sudionikâ i porabnikâ gradske intranet / internet mreže, te podizanje informatičke i računalne kulture mladeži i građana, te stvaranje osnovnih uvjetâ za provedbu navedenih nakanâ.

Kako je očito da se takovi projekti ne mogu kakovostno provesti bez djelatnoga života u ciljnome području, jasno je, naravno, da je za provedbu te nakane potrebno živjeti i raditi u Kninu. Kako bi taj djelatni život u ciljnome području bio istinski učinkovit, bit će potrebito ostvariti neke osnovne životne uvjete i predpostavke.

Pače, dobra prometna povezba svih, pa i najmanjih mjestâ, jedan je od temeljnih uvjeta vrstnoga života u njima. Dobra povezba mjestâ međusobno, kao i s drugim djelovima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te uključenje u jeftin i dobar telekomunikacijski sustav još je jedan, a možda i najvažniji čimbenik vrstnosti života i rada u tim mjestima.

Telekomunikacijski sustav i mrežu potrebito je osuvremeniti u najužoj suradnji s HPT-om, s HRT-om i drugim zainteresiranim ustrojbama i ustanovama. Posebice treba raditi na uspostavi brze ISDN / ATM brzoglasne / podatkovne komunikacijske mreže, kabelske televizije i krugovala kao jedinstvenoga sustava i usluge u paketu, kojom bi bio obuhvaćen prostorno čitav grad i okolica. U sklopu toga je potrebito uspostaviti WAN (Wide area network) - gradsku intranet mrežu i povezati ju s internet mrežom, te postupno ostvariti podpunu informacijsku povezbu stanovništva. Takav razvoj telekomunikacijâ u Kninu i okolici omogućit će svakome pojedinome kućanstvu da se bez posebnih dodatnih zemljanih i drugih radovâ prema vlastitim potrebama lahko i jednostavno uključi u suvremene svjetske životne tijekove.

Iako je Knin na sjecištu putovâ²⁰, te je u prošlosti jedan velik dio njegovih prihodâ proizlazio upravo iz prometnih pogodnostî, sadašnje stanje ne zadovoljava zahtijeve suvremena čovjeka. Knin i okolicu treba povezati brzim prometnicama, poželjno autocestama, sa sjeverom, istokom, jugom i zapadom, tj sa svim krajevima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posebice je važna veza Knina sa Splitom i Šibenikom.

Između Knina i Šibenika, blizu Drniša, gotovo na savršenom mjestu stoji Miljevačka visoravan. Ona je izuzetno pogodna za izgradnju velike međunarodne zračne luke²¹ za čitavu srednju Dalmaciju, pogotovo stoga što su dvije postojeće srednjodalmatinske zračne luke, zadarska i splitska, smještene usred mjestâ gdje nemaju mogućnosti daljnjega širenja. Tako u Zadarskoj zračnoj luci jedna polijetno-slijetna staza prelazi preko cestovne prometnice, a Splitska je zračna luka smještena tako da zrakoplovi moraju slijetati iznad starodrevnoga grada Trogira i Kaštelâ. To Splitskoj zračnoj luci uvelike otežava promet najvećih zrakoplovâ, a također i trajno vibracijama i bukom uništava gradsko tkivo navedenih mjestâ. Širenje i zadarske i splitske zračne luke izravno oduzima vrijedno zemljište, posebice stoga što se nalaze u blizini, ili u samome urbanome području. Nasuprot tomu, Miljevačka je zaravan izuzetno rijetko naseljena, a zrakoplovno-prometno posebno je pogodna zbog izuzetne širine pristupnoga područja, koje je također rijetko naseljeno. Povezbom brzim prometnicama zračne luke na Miljevačkoj zaravni sa Zadrom, Šibenikom, Splitom, Kninom, Drnišom i drugim gravitirajućim mjestima postiže se mogućnost razvoja velike i lahko proširive srednjodalmatinske zračne luke, s najmanje štetnih posljedicâ po prostor i ljude. Naravno, to potiče i gospodarski razvoj i demografsko oživljavanje toga područja i gravitirajućih mjestâ.

Iako je Knin nekada bio važno željezničko čvorište, jer su iz njega išle Lička i Unska pruga prema Splitu i Šibeniku, te Zadru, u sadašnjoj situaciji rabi se samo Lička pruga Zagreb-Split i Šibenik, s izuzetno dugim i podpuno neprimjerenim vremenom putovanja, te se pri tome sada Knin pojavljuje samo kao jedna od usputnih postajâ, s izuzetno nezgodnim vremenom dolaska i odlaska prolaznih vlakovâ. Ranije je postojala i uskotračna pruga koja je povezivala Drvar i Knin. Uskotračne su pruge turistički veoma privlačne, a mogu i prometno biti zanimljive, jer je lahko moguće ustrojiti brzi prigradski promet.

U Kninu treba potaknuti izgradnju ili prilagodbu i prenamjenu postojećih prostorâ za: radijski i TV-studio, kulturno-znanstveni multimedijski arkivski centar i izložbeni i galerijski prostor, višenamjensku dvoranu (za koncerte, kazališne predstave i sl.), kino dvoranu, čitaonicu i sl.. Slijedom projekta Knin - Hrvatsko mislilište Kninski franjevci grade pastoralno središte u novome središtu grada, koje će, osim crkvenih prostorâ, uključivati i neke od navedenih sadržajâ, prvenstveno višenamjensku dvoranu, galerijski prostor, čitaonicu i dr.

• znanstveno-tehnološki parkovi,
• slobodna carinska zona
• porezno utočište ('tax haven').

Stvaranjem sprege naobrazbe, znanosti i gospodarstva možemo dobiti znanstveno i gospodarski vrstno mjesto, tj ime koje će samim spominjanjem biti pojam i oznaka vrhunske kakvoće. Poput: To je proizvedeno u Kninu, ili Ta i ta tvrtka radi i djeluje u Kninu, što bi trebala biti oznaka uistinu vrhunskoga proizvoda i ime u Hrvatskoj i svijetu. Stvaranje imena i pojma vrstne kakvoće vezana uz ime Hrvatskoga kraljevskoga grada Knina, stvorit će i ugled Hrvatskoj u cjelini, poput ugledâ na određen način sličnih mjestâ u svijetu, kao što su primjerice Sophia Antipolis ili Silicon Valley. Smatramo da je takvo djelovanje na tragu sintagme Kupujmo Hrvatsko, ali kupujmo Hrvatsko i znajmo da je to Hrvatsko doista vrhunske kakvoće.

• Kongres kibernetičarâ;
• Kongres fizičarâ;
• Kongres za kognitvnu znanost;
• Kongres kroatistâ;
• Kongres za živačne mreže (Neural Networks);
• Simpozij o razješavanju krizâ;
• Simpozij o nastajanju;
• Simpozij o povijesti i arkeologiji staroga i novoga vijeka;
• Simpozij o glazboterapiji;
• Simpozij o obnovi manjih mjestâ, selâ i otokâ;
• Simpozij o demografskoj obnovi;
• Simpozij o zaštiti prirode ...

Prigodom ustrojbe svih tih djelatnostî treba gostima ponuditi ukupnu uslugu, a ne samo navedene kongrese ili seminare, i to je prigoda da se pokažu prirodne ljepote uistinu Lijepe naše, da se u slobodnu vremenu bave nekim od vrhunskih športovâ, smješteni u vrhunski internat koji sadrži i sve pogodnosti suvremenoga telekomunikacijskoga sustava.

Treba pri tome napomenuti da kongresi, simpoziji, seminari i drugo, uistinu spadaju u "sivo područje" između znanosti i gospodarstva, stoga što su njihovi rezultati prvenstveno znanstveni, a rezultati njihovoga održavanja gospodarski.

Usredotočenje dovoljne količine znanstvenikâ i stručnjakâ i njihov zajednički rad unutar neke ustanove koja je osnovana sa svrhom poticanja inovacijâ, istraživanja i razvoja²² pokazalo se kao veoma djelotvoran model ostvarenja znanstveno-tehnološkoga razvoja, posebice stoga što olakšava zapošljavanje mladih, koji u takovome ozračju iskuzuju svu svoju kreativnost. U svijetu je razvijen niz različitih ustrojbenih obrazacâ po kojima se takove ustanove mogu osnivati. Osim svoje osnovne svrhe, podupirati inovacijske djelatnosti, svaki od tih ustrojbenih obrazacâ namijenjen je i dodatnomu ispunjavanju nekih posebnih zadaća. Tako načelno možemo vidjeti tri osnovna ustrojbena oblika:

• Tehnološki park. Tehnološki parkovi prvenstveno služe razvoju novih proizvodâ i tehnologijâ.
• Inkubator²³. Inkubator, odnosno inkubacijsko središte, služi stvaranju malih i srednje velikih poduzećâ koja svoju djelatnost temelje na znanosti i suvremenim tehnologijama i njihovim dostignućima.
• Znanstveno-tehnološko središte. Znanstveno-tehnološka središta namijenjena su ustrojbi i izvedbi istraživačko-razvojnih projekatâ namijenjenih industriji i drugim porabnicima.

Također su moguće i kombinacije navedenih osnovnih vrstâ, kao što su to primjerice središta koja ustrojavaju i izvode istraživačko-razvojne projekte, a istovremeno su i inkubatori za poduzećâ koja se zasnivaju na tim projektima. Upravo mala i srednja poduzeća veoma se brzo prilagođavaju mijenama tržišta, ali i znanosti i tehnologije, primijenjujući nova dostignuća, pa tako mijenjaju i tržištne potrebe (usporedi primjerice nastanak cjelokupnoga tržišta kućnih kompjutorâ), a to, poradi svoje veličine, mogu činiti "bezbolno".

Osim navedenih uvjetâ, potrebno je ostvariti i uvjete za privlačenje i vrstno djelovanje novčarskih kućâ, poradi poticanja gospodarskoga i ukupnoga razvoja.

Veoma je važno spomenuti da načelno gospodarstvo valja promatrati ne kao metode koje imaju svrhu stjecanja samo bogatstva pojedinca ili uže skupine, već kao filozofiju morala djelatnosti zajednice, dakle gospodarstva kao znanosti, nauka i načela postizanja dobra zajedničkom djelatnošću, čime postižemo cilj kakovostnoga i u svem pogledu bogatoga duhovnoga, kulturnoga, umjetničkoga, znanstvenoga, gospodarskoga, osjećajnoga, drugim rječima ukupno uljudbenoga, života pojedinca, pa time i cijele zajednice.

Radi mogućnosti razvoja Hrvatske u cjelini, potrebno je izgraditi model visokih učilištâ i znanstveno-istraživačkih središtâ koja su ravnomjerno raspoređena po mjestima u Hrvatskoj, gdje bi Knin bio jedan od modela mogućega razvoja takovoga načina rada i djelovanja. Bez ikakvih primisli, posebice je zanimljivo, da je primjerice Brodarski institut smješten u Zagrebu, iako bi, unatoč njegovim izuzetnim rezultatima i radu, bilo mnogo primjerenije da se nalazi u nekome gradu na moru. U skladu s time, u Kninu treba postaviti ustanove primjerene mjestu, kao što je primjerice Institut za krš.

Osim toga izuzetno velika koncentracija znanstvenikâ, svečilištnih profesorâ, te vrhunskih stručnjakâ svih profilâ većinom isključivo u Hrvatskoj metropoli, a kroz to visokih učilištâ i raznih znanstvenih i inih institucijâ, ima negativne učinke na razvoj i prosperitet drugih Hrvatskih područjâ. Uz to, pretjerano velik (četvrtina cjelokupnoga stanovništva države) grad, unatoč mogućoj dovoljnoj, ali načelno i bitno prevelikoj, količini znanstvenikâ, stručnjakâ, umjetnikâ i drugih, ima za posljedicu, zbog svoje veličine, te načela na kojima poradi nje mora biti ustrojen, nedovoljnu mogućnost stvaranja duhovno-uljudbenoga, a posebice znanstvenoga ozračja. Stvaranjem manjih središtâ, bilo znanstvenih, ili duhovnih ili uljudbenih ili visoko učilištnih, uz ogovarajuću spregu s gospodarstvom i drugim djelatnostima, stvara se ciljano ozračje uistinu vrstne kakvoće. Uz određene preduvjete to može i treba biti jedan od modelâ doista ravnomjernoga i doista kakovostnoga razvoja i napredka Hrvatske.

Navedeni bi obrazac, temeljem navedenih metodâ sustavne ustrojbe, samotvorbe i razvoja samodostatnih sustavâ, sadržavao dio Hrvatskoj potrebitih znanstvenih i istraživačkih zavodâ i institutâ i visokih učilištâ, koji bi međusobno tvorili samodostatnu otvorenu znanstveno-istraživačko-razvojnu cjelinu, te će se rezultati njihovih istraživanja i njihova saznanja izravno unutar toga modela pretočiti i u gospodarstvo.

U razvijenim zemljama u svijetu primjena znanosti, ali i njezino financiranje, različito se provodi. Jedan od najvažnijih načina poticanja znanosti ogromna su ulaganja velikih proizvođačâ (kao što su primjerice tvornice automobilâ, farmaceutska, kemijska, naftna industrija, telekomunikacijske tvrdke i drugi) u razvoj njihovih novih proizvodâ. Osim toga obrazca, u nekim zemljama veoma su važna znanstvena ulaganja u vojne svrhe, odnosno u svrhe koje mogu imati i posljedice na razvoj vojne tehnologije (kao što su primjerice svemirska istraživanja), te kroz sveučilišta i druga učilištno-istraživačka središta. Također postoji i obrazac ulaganja u čistu znanost, što bismo mogli nazvati ulaganjem u "slobodne znanstvene razvojne projekte".

Važno je pri tome imati na umu da poduzeća, koja, kako je napomenuto, u mnogim zemljama uistinu daju većinski dio novca koji se slijeva u znanost, uvijek kupuju istraživanje i razvoj u veoma ograničenim područjima njihove djelatnost, dakle kupuju i razvijaju ono što je izravno vezano na njihovu potrebu za tehnologijom i za proizvodima koje žele dati na tržište. Stoga mnoga područja, i to ne samo temeljnih znanstvenih istraživanjâ, ostaju nepokrivena. Da bi se dijelom izbjegao taj problem, u svim razvijenim zemljama posebna se pažnja posvećuje malim i srednjim poduzećima, koja se mogu mnogo lakše i gibkije prilagođavati uvjetima manjih tržištnih odsječakâ i tržištnih nišâ. Upravo takova mala i srednja poduzeća zasnovana na visokoj tehnologiji mogu bitno doprinijeti razvoju znanosti. To dakako ne isključuje potrebu državnih ulaganjâ u veća temeljna znanstvena istraživanja, ali može bitno smanjiti opterećenje državnoga proračuna velikom količinom izravno primijenljivih znanstvenih projekatâ, te ostaviti više znanosti namijenjenoga državnoga novca velikim temeljnim istraživanjima.

Kako bi se osigurao uistinu vrstan i kakovostan život stanovnika nekoga mjesta, osim gorenavedenih činbenikâ, potrebito je osigurati uistinu bogat duhovni, kulturni i športski život. Kako su novčarski problemi uvijek najizraženiji baš u tim područjima ljudske djelatnosti, potrebno je i na načelima amaterizma ustrojiti razne i različite družbe i društva, koja bi upotpunila prazninu, koje nastaje u manjim mjestima, te djelovala skupa i uistinu skladno i s profesionalnim ustrojbama. Model koji treba obraditi, različit je od modela koji smo imali u doba komunizma, koji se deklarativno odnosio prema kulturi, kao prema "nadgradnji" i uzimao u pravilu samo jedan model, ili manji broj modela, bez obzira na veličinu mjesta, bez obzira na to da li je to bilo malo mjesto, selo ili grad, manji ili veći. Naravno, djelotvornost takova modela je uvijek upitna, odnosno čak nije ni upitna, on doista ne djeluje. Primjerice, ustrojba prikazivanja filmova u manjim mjestima treba biti sasvim drukčija od ustrojbe u većim mjestima, te na odgovarajući način osigurati dobre i kakovostne filmove i dovoljnu duljinu njihova prikazivanja u mjestu i okolnim mjestima izmjenjujući izvore. To se naravno ne odnosi samo na slikokazne predstave²⁴, već i na kazalištne predstave. Za kazalištne predstave potrebno je imati odgovarajući prostor, koji se naravno dijeli s drugim porabnicima,

Riječ mitologija grčkoga je podrijetla, sastavljena od m u J o V , riječ, govor, povijest²⁵ i riječi l o g o V , riječ, misao, pojam, kakvoća, red, volja, razum, ali i um, učenje, zakon, postupak²⁶. Načelno, m u J o V je prvenstveno slikovita i naobrazbi i odgoju primjerena priča o postanku svijeta, bogovâ i ljudî, prilagođena ljudskim čuvstvima, pa time duboko dojmljiva, te lahko pamtiva. Platon je u svojim djelima, posebice pak tamo gdje spominje mit očito pokazao da se cjelokupnost svijeta ne može racionalno objasniti. Po uobičajenome načinu tvorbe mitologija dakle označuje znanost o pri­povijesti.

Riječ legenda dolazi od latinskoga glagola lego, čitati, odnosno od pluralia tantum oblika glagolske imenice toga glagola - legenda, ono što se ima (mora) čitati. U tome smislu legenda označuju one zapise i napise koji su važni za pročitati, jer su predaja o životu neke važne osobe ili o nekome važnome ili neobičnome događaju. Uobičajeno, legenda označuje narodnu predaju, ili tako ustrojene tekstove koji podsjećaju na narodnu predaju.

Tako je primjerice povijestna činjenica, koliko god se pojedini, Hrvatskoj ne pretjerano naklonjeni, povijestničari trudili to opovrgnuti, da Konstantin Porfirogenet navodi jednu osobinu Hrvatâ: Da ti kršteni Hrvati izvan svoje vlastite zemlje neće da ratuju protiv tuđih: Dobili su naime neko proroštvo i odredbu od rimskog pape, onoga što je za Heraklija, cara rimskoga, poslao svećenike i pokrstio ih. I jer su i ti Hrvati poslije svojega pokrštenja sklopili pogodbu i vlastoručno je potvrdili i svetom se Petru apostolu zakleli tvrdim i čvrstim zakletvama da nikada neće otići u tuđu zemlju i ratovati, nego će radije živjeti u miru sa svima koji to budu htjeli. A primili su od istoga rimskoga pape ovakav blagoslov da ako koje druge neuljuđeno pleme navali na zemlju tih istih Hrvata i stane po njoj ratovati, da Hrvate Bog brani i štiti, i Petar, učenik Kristov, da im pribavlja pobjede^.27

Stoga to središte za Hrvatsku mitologiju i legende treba preuzeti:

• Izradbu raznih povijestnih pričâ. Primjerice, jedna od bitnih činjenica na kojoj treba poraditi je i tako zvano "Zvonimirovo prokletstvo". Ta je, prema povijestnim saznanjima podpuno nedokazana priča, uistinu pri-povijest, prerađena u legendu, dakle ostvarena stilom narodne predaje. Zanimljivo je pitanje tko je i iz kojih razloga tu pripovijest stvorio i Hrvatima "prodao", posebice stoga što ona tvrdi da Hrvati nikada neće imati samostalnu državu.
• Izradbu spotovâ (animiranih i igranih) temeljenih na Hrvatskoj povijesti.
• Izradbu kratkih filmovâ, posebice crtanih (što se izravno povezuje sa Studiom za crtani film), ili kako drukčije animiranih.
• Izradbu cjelovečernjih crtanih ili drukčije animiranih i igranih filmovâ.
• Izradbu stripovâ.
• Poticanje izrade romanâ, slikâ i drugih umjetničkih djelâ s povijestnom i pri-povijestnom tematikom.

U sklopu navedenoga središta treba poraditi na problemu da u Hrvatskoj ne postoje Svetišta Hrvatskoga narodnoga Bića. Jedan od gradovâ (mjestâ) pogodan za jedno od tih svetištâ svakako jest i Hrvatski kraljevski grad Knin sa svojom okolicom, grad, odnosno mjesto oko kojega će se okupiti Hrvatsko narodno biće u svojoj ukupunosti i koje će postati cilj hodočašća Hrvatskoga naroda.

Uistinu je potrebno istraživanje, obnova i zaštita Hrvatske kulturne, povijestne i sakralne baštine na šireme Kninskome području, što naravno treba prepustiti vrstim sručnjacima u svojem poslu. Tu baštinu treba kakovostno zaštititi, ali i pokazivati svima zainteresiranima, a posebice mladima, uz uistinu dobra i zanimljiva obrazloženja i objašnjenja. Osim toga veoma je bitno tu baštinu čuvati u Kninu, a ne u nekim drugim mjestima, ma kako ona bila važna. To pravilo se ne bi odnosilo samo na Knin, nego u pravilu na sve gradove ili veća mjesta, kojima gravitiraju nalazišta.

Etika (grč. etcoV - običaj, navika, navada, značaj, ćud) filozofijska je grana koja ispituje ciljeve i smisao moralnih htijenja, temeljna mjerila za vrednovanje moralnih čina, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.

Moral (lat. mos - običaj; mores - vladanje, moralis - ćudoredan) se određuje kao sustav pojmovâ načelno o dobru, pa time u sebi pojmovno ujedinjuje podsustave društvenih normâ, običajâ, načelâ, pravilâ, smjernicâ, značajkî i drugoga, nastalih tijekom razvoja pojedinoga etnosa (grč. eJ noV mnoštvo, hrpa, četa; čopor, jato, roj; narod, pleme, ljudski razred).

Uz navedeno, valja svakako spomenuti da Ante Starčević, govoreći o etici posebice naglasak stavlja na pojam činoređa, dakle pravilne uredbe sveukupnosti ljudskih činâ i njihove činbe u zajednici.

Nalazeći se na razmeđi uljudabâ i različitih vjerâ i uvjerenjâ, a izlazeći iz soc-komunizma, za kakovostnu provedbu duhovnoga preporoda potrebito je odrediti etiku, ćudoređe i činoređe u Hrvatâ, stoga što nama Hrvatima nije bliska, niti socijalističko-materijalistička, niti američko-­zapadnoeuropska protestantska, niti pravoslavna, niti islamska etika i moral, nego etika, moral i činoređe temeljeni na katoličanstvu i bogatoj hrvatskoj prošlosti i uljudbenoj baštini.

Hrvatska prošlost i uljudba, a kroz to i hrvatska etika i moral, stoljećima, s raznih strana potiskivani, uspjevali su se ipak održati. Lijepo kaže Ivo Šarinić: "Osnovna misao hrvatskog seljaštva jest, da je temelj svega života zemlja, nad zemljom sunce, a nad zemljom i suncem Bog! Zemlja svime plodi i rodi, sunce svemu podaje život, Bog to sve u svojoj ruci drži, i sve, što je lijepo, dobro i istinito, blagosiva i podupire, a što je ružno, zlo i lažno, proklinje, satire i zatire."

Uzimajući u obzir sve značajke Hrvatskoga kraljevskoga grada Knina, može ga se promatrati kao središte kulturnoga događanja, a posebice ljetnoga, na tome području. Hrvatski je kraljevski grad Knin, a posebice Kninska tvrđava izuzetno pogodno mjesto za održavanje svih vrstâ ljetnih predstavâ, naročito kazalištnih s povijestnom tematikom (vidi temu u točci 0.). Blizina mora pogoduje dolasku raznih gostiju koji su smješteni na Jadranskoj obali ali i u unutrašnjosti. Naravno, potrebito je voditi računa o tome da se ne stvara nelojalna konkurencija, nego da se programi u svim mjestima dopunjuju komplementarnim sadržajima.

Povezujući povijestne značajke Knina i šire okolice s točkom 0. i točkom 0. osigurati atraktivne i zanimljive programe izletâ i stručnih i školskih ekskurzijâ, posebice s naglaskom na obilasku povijestnih mjestâ u Kninu i okolici. Pokazujući mladeži, ali ne samo njima, povijestna mjesta posebice Hrvatske prošlosti, arkeološka nalazišta i izvorišta Hrvatska, jača se i snaži domoljubni i rodoljubni osjećaj u svima njima. Odkrivajući i pokazujući svekoliku puku Hrvatskomu, ono što je stoljećima bilo na na sve moguće načine skrivano i naprosto uništavano, stvaramo novi Hrvatski duh. Stvaramo Hrvata koji živi u svojoj Državi, svojoj Domovini, a ne u tuđoj. Radi za sebe i svoju djecu, ne za neke druge gospodare, ma koliko oni bili "dobri". Na taj način mijenjamo svijest u Hrvata, koji se navikao na bilo koji način "prevariti" državu, državu, koja nije bila samo njegova jedno tisućljeće. Teško je to, to je "u genima" i na tome polju trebaju svi djelovati. Razradom, uistinu kakovostnih programâ, stvaranjem povezbenoga jedinstva svih Hrvatâ, Hrvatâ i Domovine, Hrvatâ i Države, stvaramo novu vrstnoću života u Hrvatskoj. Razgledajući jedno od povijestnih izvorišta Hrvatskih stvara se i povezba Hrvatâ s poviješću, te ono što je potaknuto 1990. godine nastavlja se vrstno razvijati u ispravnome smjeru.

Drugi dio ovoga prijedloga je "Kava u Kninu", koja bi trebala postati tradicionalna. Ona bi sadržavala jednodnevne ciljane izlete, s namjerom posjete jednom od povijestnih mjesta u Kninu ili okolici, ili naprosto rečeno, zamisao je naći se u Kninu s drugim ljudima i s njima popiti kavicu uz razgovor (doći na "čašicu razgovora") i vratiti se doma u bilo koji kraj Hrvatske ili Bosne i Hercegovine.

Kao što u sažetku navedosmo, sve je veći pritisak pučanstva na nekoliko većih gradovâ u Hrvatskoj, a posebice na Grad Zagreb, te je Zagreb postao, kako rekosmo, "Wasserkopf" Hrvatske. Drugi je problem "kompleks metropole", gdje sve što nije iz Zagreba ili u svezi sa Zagrebom nije dovoljno vrijedno. Prateći Hrvatsku povijest, Hrvatski narod je pretežito živio na selu, do konca prošloga stoljeća, kada je uslijed nagle industrijalizacije i čini se namjerno pogrešne gospodarske politike došlo do uništenje Hrvatske obiteljske zadruge. Tomu su posebice doprinijele obje Jugoslavije. Sa svojom srpskom ekspazionističkom politikom i sa ciljem uništenja svega Hrvatskoga, a kroz to posebice gospodarstva i Hrvatskoga sela. Ono što je prva započela, druga je uspješno dokrajčila, dakako posebice stvarajući odbojnost prema zadrugama, što, naravno, nije bio jedini način, već jedan od mnogih načina uništenja svega Hrvatskoga. No, nije nam cilj samo kritizirati, već ukazati ukratko na to što se zbilo, te na koji način ili načine možemo riješti navedeni problem povezujući, kroz povijest skupljena iskustva i moderna i suvremena razmišljanja, znanja i saznanja.

Naravno, rabeći iskustva iz prošlosti, držimo da treba urediti manja mjesta - gradove - kojima gravitiraju određeni koncentrični krugovi različitih razinâ prigradskih mjestâ i selâ gdje pod pojmom sela podmjevamo moderno selo uređeno u svakome pogledu za uistinu vrstan život čovjeka. Mjesta koja imaju svu sadržinu i gospodarsku i kulturnu i duhovnu, mjesta koja su prometno i telekomunikacijski međusobno, ali i s drugim mjestima u Hrvatskoj, dobro povezana, te ta mjesta koja uistinu moraju djelovati kao sustav. Svaki od tih sustavâ mora biti samodostatan samotvorben sustav koji može djelovati sâm, ali povezujući te sustave i povezujući njihove izvore i mogućnosti, te usklađujući ih, dolazimo do optimalnih samodostatnih sustava, te na kraju, do Hrvatske, kao uistinu autopoietičnoga sustava.

Dobra prometna povezba svih, pa i najmanjih mjestâ jedan je od temeljnih uvjetâ kakovostnoga života u njima. Dobra povezba i uključenje u telekomunikacijski sustav još je jedan, a možda i najvažniji, čimbenik vrstnoga života i rada u manjim mjestima.

Kako je u temeljnim preduvjetima predviđeno uključenje i povezba Knina u internet i kabelsku televiziju, trebalo bi, osim "bezžičnoga" prijenosa mjestnih vijestî putem krugovala ili dalekovidnice, iskoristiti za tu namjenu i pogodnosti navedenih suvremenih obavijestnih sustavâ.

Kako bi očuvali svoj kulturni identitet i ne bi zaboravili svoje običaje iz svojih izvornih krajevâ, treba osnivati razna (ovisno o potrebi) društva i udruge, koje se bave izvornim narodnim običajima, plesom, pjesmom, pričama i pripovjetkama, običajima prigodom narodnih i vjerskih blagdanâ, izradbom izvornih narodnih nošnjâ, očuvanjem starih obrtâ i izradbom raznih predmetâ, tkanjem tkaninâ izvornim načinom itd.. Osim toga za podizanje kakvoće života potrebno je osnivati društva, družbe i udruge, kao što su: amatersko kazalište, lutkarsko kazalište, pjevački zbor, ... . Moguće je i osnivanje radionica za crtani film, video - amaterski film općenito, slikarstvo, tapiseriju, umjetničku obradu drveta i kamena, kiparstvo i dr.

U Kninu, primjereno namjeni koju će Knin imati u Hrvatskim prostorima, sukladno ranije navedenim prijedlozima o znanstveno-kulturno-­umjetničko-športsko-ekološkome turizmu, te primjereno svima onima koji će se njime baviti za vrijeme boravka u Kninu, porebno je razvijati športske aktivnosti u dva smjera. Baviti se atraktivnim športovima, elitnim športovima za koje postoje dobri uvjeti, te razvijati i otimati od zaborava starohrvatske športove, primjerene tomu kraju, ali i cijelomu Hrvatskomu narodnomu biću. Veoma je važno da se mladi što moguće više zainteresiraju za športske djelatnosti i to ne samo stoga što u zdravu tijelu zdrav duh, već i stoga da negdje isprazne višak energije i odmaknu se od jednoga od najvećih zalâ današnjice - droge.

• Golf
• Tenis
• Plivanje
• Planinarenje
• Starohrvatski športovi
• Konjaništvo
• Mačevanje i sabljanje
• Lov i ribolov²⁸

• Informacijska i računalna
• Radioamaterizam
• Zrakoplovstvo
• Astronomija
• Modelarstvo u svim svojim vidovima
• Kino i foto
• Podvodne djelatnosti
• Razna društva, radionice i tečajevi
• Učeničko zadrugarstvo