redovito i stalno obrazovan'e u cil'u promican'a humanih i odgojnih vrednotah i na~elah samodostanoga razvoja

odgoj i obrazovan'e

`el'a nam y u hrvatskome kral'evskome gradu kninu posti}i vrhunsku razinu naobrazbe svih usmyren'ah, kao i odgovaraju}ega odgoja, od samoga po~etka {kolovan'a, kroz pu~ku {kolu, gimnaziju ili stru~nu, obrtni~ku {kolu, pa do, prema `el'ama i potrebama, studija i podiplomskoga studija, te stalne dal'n'e naobrazbe i usavr{avan'a.

kako veliki grad, uza sve svoy pogodnosti, velikom koli~inom l'udih "utapa" odre|ene profesy, koy u pro{losti bijahu izuzetno cyn'ene, kao {to su primyrice u~itel'i, ili sredn'o{kolski, a posebice gimnazijski profesori, ili pak majstori29 obrtnici, sve}enici, te one postaju samo ydne od mnogih, gube}i svoj ugled i nestaju}i u "masi", {to jako negativno uty~e na motivaciju kako postoy}ih dylatnikah u tim zaniman'ima, tako i l'udi koji bi se odlu~ili za {kolovan'e sebe ili svoy dyce za takova zaniman'a, pryko y potrebito poraditi na dizan'u ugleda svih profesijah. budu}i da y u hrvatskoj iznimno izra`en "kompleks metropole", tako se taj negativan stav i pad ugleda iz sredi{ta {iri i na sve man'e gradove, pa i sva mysta u dr`avi.

stoga bi u kninu, primyreno kraju trebalo, poradi stvaran'a vrhunskih me{tarah ili majstorah, te o~uvan'a starih obrtah i vy{tinah, kao obrazac za cylokupno podru~y hrvatske, osnovati i ustrojiti vrhunsku umytni~ko­obrtni~ku {kolu.

radi pripreme vrstnoga "symena" razvoja treba imati i vrhunsku klasi~nu gimnaziju zasnovanu na provyrenim na~elima naobrazbe ustanovl'enima od osnutka isusova~ke gimnazy 1607. godine u zagrebu, koja su s doradama provo|ena sve do relativno nedavno. pri tome bi, u duhu obnove hrvatske naobrazbe, ponovno trebalo pa`l'ivo prou~iti i mudro primyniti i izvorne isusova~ke principe naobrazbe i odgoja.

kako y hrvatska "premala" da bi mogla odvojito podupirati nov~ano i druk~y mnoge umno`ene dylatnosti, na na~elima samotvorbe samodostatnih sustavah potrebito y cylokupno visoko {kolstvo u kninu urediti tako da se sredstva i izvori me|usobno raspore|uju, a da se samo posebnosti posebno odra|uju.

hrvatski kral'evski grad knin mora, za naobrazbu u znanstvenim, umytni~kim i obrtni~kim podru~jima koja nudi, postati mysto kamo }e roditel'i slati svoju dycu na {kolovan'e, i kamo }e l'udi iz svih krayvah hrvatske dolaziti da bi dobili dodatno znan'e. da bi to bilo mogu}e, cylokupno {kolstvo u kninu, pa po tome obrazcu i u hrvatskoj, trebalo bi biti internatskoga tipa.

kako u hrvatskoj postoji izuzetna potreba za trajno stru~no i znanstveno usavr{avan'e i naobrazbu, kao i za promynu zaniman'a, te dodatno me|upodru~no {kolovan'e, iznimno y bitno navedeni {kolski i naobrazbeni sustav u kninu prilagoditi usporednim potrebama kako mladih, koji se redovito {koluju, tako i odraslih, koji iz bilo koega razloga moraju ili `ele nastaviti ili preusmyriti svoy {kolovan'e.

gledom na to, veoma su vrydna svytska iskustva u podru~ju "dal'inskoga" {kolovan'a, koy u hrvatskoj treba zasnovati na najnovijim tehnologijama, kao {to su to primyrice internet, multimedijska sredstva, dal'inske sydnice30, i drugo, {to uistinu zna~i da takovo {kolovan'e ny "dopisno", dakle ydnosmyrno, ve} uistinu interaktivno. s druge pak strane, profesor iz, primyrice, zagreba, syde}i u svoym kabinetu, ili pak bivaju}i u <punoj> predavaonici mo`e vrstno odr`ati predavan'e i za polaznike u, primyrice, kninu, koji mogu sudylovati u nastavi pitan'ima, radovima, seminarima ydnako kao i oni koji su u predavaonici ili kabinetu u koym se sahm profesor nalazi. dakako, isto vrydi i za profesora iz knina koji odr`ava predavan'e polaznicima u zagrebu. ista pravila primyn'iva su, o~ito, i za druge namyne.

u cylokupnome sustavu naobrazbe nipo{to se ne smy zaboraviti i ispustiti l'ude tako zvane tre}e dobi, dakle umirovl'enike i one koji su pri kraju svoyga "radnoga vyka", posebice stoga {to upravo ti l'udi svojim iznimno velikim iskustvom mogu bitno pridonyti vrstnome razvoju hrvatske dr`ave. da bi se sva vrydnost tih starijih l'udih mogla kakovostno iskoristiti, ali i da bi se i svi ostali l'udi u podpunosti mogli tykom cyla n'ihova `ivota vrstno iskoristiti za n'ihov i op}i bol'itak, pryko y potrebito ustrojiti stalnu n'ihovu naobrazbu i u~en'e, te naviku u~en'a, kako ne bi "zahirili". na`alost, u hrvatskoj y pravilo da ~ovyk koji zavr{i {kolovan'e nema poticaja, pa tako izostay i van'ska, ali i unutarn'a potreba, za dal'n'im u~en'em i usavr{avan'em, osim u iznimnim slu~ayvima, {to y velik gubitak za cylokupni narod.

slydom navedenoga, u hrvatskome kral'evskome gradu kninu val'a ustrojiti:

1. obrazovan'e za `ivot u novim uvytima

nasilno presel'ene osobe, kako odrasle tako i mlade`, treba odgojiti i naobraziti za prilagodbu na `ivot i rad u novima prostorima i uvytima.

1.1. sredi{te za migracy i nasilna presel'en'a

u kninu i okolici do{lo y do nagle promyne u ustroju stanovni{tva. dio y dosel'ena pu~anstva protyran iz svojih domovah u bosni, vojvodini, srbiji, kosovu .... razli~iti l'udi, razli~itih svetonazorah, skupili su se na ydnome prostoru - zeml'i, istrgnuti iz svojih korynah, otrgnuti iz zavi~ajah, od svoga ogn'i{ta, na prostoru koji im y nepoznat, prostoru koji im y pomalo i neprijatel'ski, yr su i oni neprijatel'ski prema n'emu, zeml'i koju ne poznaju, koju ne znaju dobro obra|ivati i ku}ama koy ili ysu, ili nisu n'ihove, te pu~anstvom doma}im koy im ny naklon'eno, ali l'udi u svojoj domovini, l'udi koji trebaju pomo}, ali ne samo "humanitarnu" nego i l'udsku, ~ovy~ju i bo`ju, da mogu {to y mogu}e bol'e krenuti u novi `ivot, `ivot sa cil'em i svrhom u svojoj domovini.

u svezi s tim predla`emo otvaran'e sredi{ta za migracy i nasilna presel'en'a, koy bi svojim stru~nim radom pomoglo prilagodbi novodo{loga pu~anstva:

uydno bi pomoglo, organiziran'em raznih stru~nih predavan'ah, prakti~nim primyrima i savytima, prilagodbi l'udi na zeml'u. navest }emo primyr: stigao ~ovyk iz vojvodine, koji y imao svoy obi}ay, svoj na~in obrade zeml'e, zeml'e, koju si rukom mogao razgrnuti i koji y od svih planinah mogu}e vidyo tek fru{ku goru. do{ao u podru~y ispod dinare u kr{, niti zna {to sijati, niti kako zeml'u obraditi da bi dala najve}i mogu}i urod, ni koy usyve posijati niti kada... mogli bi nabrajati i ne znamo da li bi sve nabrojili, ali y bitno da tim l'udima treba pomo} u snala`en'u i prilagodbi novim uvytima `ivota, kao i pomo} pri o~uvan'u izvornih obi~ajah prido{lica, ali i izvornih obi~ajah doma}ih. te nasilno presel'ene osobe, kako odrasle tako i mlade`, treba odgojiti i naobraziti za prilagodbu na `ivot i rad u novima prostorima i uvytima.

1.2. muzeji susydstva

ydan od mo`ebitnih na~ina kako l'ude me|usobno prilagoditi y i prydlog muzeja susydstva. l'udi pristigli iz raznih krayvah i dr`avah, istyrani iz svojih domova u `urbi odlaska uze{e ono ne{to malo {to stigo{e pokupiti. i upravo me|u time na|u se stvari koy su nov~ano "gotovo bezvrydne", ali koy su uzeli, gotovo nesvystno, yr ih ne~im bitnim ve`u na n'ihovu pro{lost, na n'ihov kraj iz koyga do|o{e, a svakako na neki na~in na n'ih same. upravo ti i takovi predmeti nose u sebi puninu veze sa starim zavi~aym i `ivotom. stoga y ideja muzeja susydstva da svatko donese od toga ne~ega {to mu y drago, te to izlo`i drugima na uvid. dakako, muzej susydstva nipo{to ny mrtav muzej, muzej u koym su stvari samo za gledan'e. to mora biti `ivo mysto susretan'a l'udih, s potrebnim dru{tvenim sadr`ajima, kavicom, te ~ak i dora|en suvremenim stroyvima, internetom, multimedijskim ure|ajima i sl., u koym se na razne na~ine prikazuju krayvi i `ivotni uvyti iz krayvah iz kojih su l'udi koji u cil'nome podru~ju `ive.

takvom ustrojbom sastajali{tnih mystah mogu}e y prilagoditi l'ude ydne na druge, yr im se omogu}uy uvid u na~ine `ivota onih "drugih", ali se isto tako i pokazuy "l'udskost" tih "drugih", to yst pokazuy se "prvima" da i ti "drugi" imaju stvari doma}e, ydnostavne, bliske, ne bitno razli~ite od onih koy imaju, vole i {tuju oni "prvi".

osim prilagodbe l'udih iz razli~itih krayvah me|usobno, muzej susydstva, izlagan'em multimedijskoga prikaza poydinih krayvah omogu}uy svima da se uspostavi prijatel'stvo prema doti~nim krayvima i n'ihovim l'udima.

1.3. razni te~ayvi i radionice

poradi o~uvan'a kulturnoga identiteta potrebno y odr`avati razne te~ayve i ustrojiti radionice, koy se bave izvornim narodnim obi~ajima, plesom, pysmom, pri~ama i pripovytkama, obi~ajima prigodom narodnih i vyrskih blagdanah, izradbom izvornih narodnih no{n'ah, o~uvan'em starih obrtah i izradbom raznih predmetah, tkan'em tkaninah izvornim na~inom itd.. te radionice i te~ayve treba ustrojiti u okviru dru{tavah i udrugah koy se bave tim dylatnostima, kako y to navedeno rany u ovome spisu.

2. sela muzeji

ydan od ry{en'a o~uvan'a orginalnoga sela su i sela muzeji, u kojima se `ivi na na~in kako se y nekada `ivylo, sa starim vrhunskim obrtima, zdravom hranom i seoskim turizmom.

sela pretvorena u muzey mogla bi pru`iti, uistinu, ugo|aj ne samo stranim gostima, nego i u~enicima raznih {kolah i visokih u~ili{tah pokazati, kako se uistinu nekad `ivylo u tim hrvatskim krayvima.

ta sela muzeji, bila bi po myrilima etnologah vyrojatno na granici etnolo{ki prihvatl'ivoga "sela muzeja", ali u suradn'i sa stru~n'acima koji se bave svim podru~jima l'udskoga `ivl'en'a.

sela ne bi bila iskl'u~ena iz pogodnosti koy nudi suvremeni `ivot, ali to mora biti dobro zakriveno i vrstno u~in'eno.

3. spajan'e tuzemne i isel'ene hrvatske

hrvatski kral'evski grad knin treba u~initi spojnicom tuzemne i isel'ene hrvatske, posebice razvijaju}i kakvostne namisli povratka hrvatah u domovinu. ta podru~ja velikim su dylom i rany ispra`n'ena, odnosno bijahu podru~ja s izrazitim trendom opadan'a broja stanovnika. po popisu 1991.31, ~ija y to~nost upitna za podru~ja gdy su srbi bili u ve}ini, cyli biv{i kninski kotar imao y 117770 stanovnika, a biv{a zadarsko-kninska `upanija 272003 stanovnikah na povr{ini 6347 km2, tj. zaydno s gradovima 42,9 stanovnika na 1 km2, {to y uz li~ko-sen'sku `upaniju koja ima 19,1 stanovnika na 1 km2 najman'a vrydnost u hrvatskoj. pogotovo {to y vrlo vyrojatno da su i pribli`ne statisti~ke vrydnosti broja stanovnika na 1 km2 i za kninski kotar i li~ko-sen'sku `upaniju. uz navedeni trend izuzetnoga pril'eva stanovni{tva u velike gradove, posebice u zagreb, od posebne va`nosti za dr`avu hrvatsku y izna}i model kakovostnoga nasel'avan'a tih podru~jah. ydan od va`nih ~inbenikah toga y i osmisliti i izgraditi model povratka hrvatah u domovinu, koji }e svojom atraktivno{}u privu}i aktivno i poduzetno stanovni{tvo. model treba zasnovati i na teoriji sustavne ustrojbe i autopoietike, tako da posly po~etne pobude, pozivnim pokazatel'ima i promi~bom poti~e sve vi{e i mladih l'udih, koji se `ele vratiti u hrvatsku iz bilo koyga dyla svyta. naravno, treba im pru`iti ve}e mogu}nosti, nego {to su imali tamo gdy su do sada `ivyli, te ih uvyriti i dokazati im dylom da y n'ihova odluka izuzetno va`na za n'ih, kao i za dr`avu hrvatsku i kroz to da su na dobitku u svakome pogledu.

4. povezba svih hrvatskih krayvah

knin treba u~initi sredi{tem i izvori{tem povezbe s hrvatskim krayvima u bosni i hercegovini. on se nalazi blizu granice s bosnom i hercegovinom, te n'emu gravitiraju mysta iz ju`noga dyla zapadne bosne, yr kroz n'ega vode putovi iz bosne i hercegovine, te y svojom blizinom i polo`aym doista pogodan za sredi{te povezbe tih gradova i n'ihova stanovni{tva s mati~nom dr`avom. ta povezba y prvenstveno na kulturnoj i gospodarskoj razini. ona bi se trebala ostvariti izradbom kakovostnoga modela povezbe, okupl'aju}i sve zainteresirane udruge i ustrojbe koy rade na o~uvan'u i promi~bi hrvatskoga kulturnoga blaga i posebnosti i osobnosti hrvatskoga narodnoga bi}a. ydno od mogu}ih ry{en'a y ostvaren'e povezbe putem dru`be knin - hrvatsko mislili{te, odnosno provedbom proykta knin - hrvatsko mislili{te u svojoj ukupnosti ili dylomi~no. ukl'u~en'em takovoga sredi{ta na internet, te povezbom gravitiraju}ih hrvatskih mystah iz bosne i hrecegovine s tim sredi{tem, pru`aju}i uistinu vrstnu uslugu i obuku stanovni{tva, povezat }e se ta mysta i ti krayvi s hrvatskom i svytom. oni se osy}aju uistinu napu{teni od svih i na kraju svyta. posebice y va`no pru`iti podporu preostalim hrvatima u unsko-sanskoj vele`upi <kantonu>, poradi o~uvan'a hrvatah u tome dylu, naro~ito u biha}u i n'egovoj okolici. povezbom knina, biha}a, jajca, drvara i livna dobivamo va`nu upori{tnu to~ku o~uvan'a hrvatskoga kulturnoga identiteta.


istra`ivan'e mogu}ih smyrovah razvoja yzika hrvatskoga

pod utycaym prvo vladaju}e austro32-ugarske, a kasny posebice srbah, razvoj hrvatskoga yzika skrenut y prema uydin'en'u u umytnoj tvorevini "hrvatsko-srpsko/srpsko-hrvatskoga" yzika. no, iako pod utycaym jakih politi~kih silnicah gotovo ~itavo ydno stol'e}e, a i ranijim nastojan'ima, hrvatski se yzik uvelike uspio odupryti uydin'en'u sa srpskim. no ono {to y na`alost ostalo, vukovski y pravopis. no, uz to y veoma va`no pripomenuti da y vuk srbijanac <koji se kasny preimenovao u vuka karad`i}a, te si ne{to kasny, prema pomodnima ruskima na~elima imenovan'a, dodao me|uime stefanovi}> prvo pi{u}i svoj "ry~nik", a kasny i popisuju}i "narodno blago", uistinu pokupio i popisao veliku koli~inu hrvatskoga ry~ni~koga i narodnoga blaga, prodav{i ga, u skladu sa svojim zalagan'em u svezi s teorijom o srbima isto~noga i zapadnoga obreda <"srbi svi i svuda">, kao srpsko ry~ni~ko i narodno blago.

pravopis

ydno od najva`nijih pitan'ah hrvatskoga pravopisa pisan'e y staroga glasa ì <"jat">. u najve}oj ve}ini hrvatskih govorah ì ima ydnoslo`ni refleks, dakle primyrice dìte se u hrvatah ka`e dete, dite ili diete.33 s druge pak strane, vukov{tina u hrvatskome pravopisu predpostavl'a crnogorsko-srpski dvoslo`ni izgovor dyte34. ve}ina se hrvatskih yzikoslovah sla`e da se hrvatski iekavski izgovor <ydnoslo`ni> fonolo{ki pravilno treba zapisati dvoslovom "ie", iako postoy i drugi na~ini bil'e`en'a. ve}ina va`nijih hrvatskih yzikoslova smatra da bi takvo bil'e`en'e bilo pravilno u hrvatskome pravopisu, ali y na`alost mo} vukovske navike trenuta~no toliko jaka da ne postoji dovol'na hrabrost u nekih ~inbenikah ovaj crnogorizam i srbizam izbaciti iz hrvatskoga pravopisa.

podosta veoma i vrlo pismenih hrvatah pod pojmom pravopis podmnyva pojam pravogovora. ta nevyrojatna i za~udna ~in'enica bitno uty~e na pravilan razvoj hrvatskoga yzika, posebice stoga {to se svaka, pa i najman'a, promyna pravopisa podpuno krivo shva}a kao promyna govora, pa kroz to i yzika. tako se primyrice mnogi mu~e hrvatski napisano europski izgovoriti podpuno krivo kao e"uropski35, dok srpski na~in pisan'a evropski veoma ~esto pravilno hrvatski izgovaraju dvoglasom eu, to yst "europski36. veoma se zaniml'iva stvar doga|a prilikom hrvatski fonolo{ki pravilnoga pisan'a ve} navedenoga diete, {to l'udi za~udno `ele izgovoriti troslo`no, crnogorski, di-y-te, ili podpuno nepravilno di-e-te, dok crnogorski fonolo{ki napisano dyte, {to val'a izgovarati upravo di-y-te, izgovaraju <po mo}i navike> hrvatski pravilno die-te, {to bi se po {kolni~kome hrvatskome <vukovskome> pravopisu pisalo slogovno dy-te. jo{ ydna pojava my{an'a i nerazumyvan'a razlike pojmova pravopisa i pravogovora yst kod pisan'a primyrice ry~ih medak/medka i metak/metka <{to se i po pravopisu babi}-finka-mogu{ upravo tako pi{e>, {to se pravilno izgovara medak/metka i metak/metka, a mnogi l'udi ku{aju "slomiti yzik" izgovaraju}i nepravilno medka <{to onda moraju, radi izgovornoga polo`aja, uistinu izgovoriti kao medьka>. isto to se doga|a i kod svih drugih takovih ry~ih, poput npr. napitci, ili primyrice mladac/mladci; mlatac/mlatci i mlaka/mlaci.37

vrydno bi bilo, upravo zbog problemah poput navedenih mladac/mladci; mlatac/mlatci i mlaka/mlaci, zatim tetka/tetci i teka/teci, ili po~asan/po~asni <"~as vremena"> i po~astan/po~astni <"~ast"> i velike mno`ine takovih hrvatskomu yziku kona~no dopustiti postojan'e konzistentnoga pravopisa. zaniml'iva y ~in'enica da pravopis ~itke tvorbe, koji konzistentno primyn'uy navedena pravila, zahtyva ~etrdeset i pet <45> pravila man'e od onih {to se nahode u ani}-sili}evoj preglednici smyne suglasnikah na strani 126. n'ihovoga pravopisa. kako y pravopis babi}-finka-mogu{ dopustio mnoge izuzetke da bi se barem dylom ry{io niz navedenih problemah istopisa raznih ry~ih, broj pravila, a posebice izuzetakah u n'emu jo{ y bitno ve}i.

gledom na uporabu u suvremenim stroyvima za obradu teksta i u bazama podatakah, veoma y bitno pravilno doraditi hrvatski pravopis. kako y napomenuto, mno{tvo pravilah i jo{ vi{e izuzetakah u pravopisu bitno ote`ava, a ydnim dylom na`alost i onemogu}uy, odnosno dopu{ta tek uz veliku mogu}nost pogre{akah, izradu i porabu primyrice tzv. pravopisnih provyravala <eng. spelling checker>, te izradu kompjutorske slovnice, ry~nikah, thesaurusah i dr.38

osim svega toga, u novome y pravopisu pryko potrebito strogo odrediti i raspored slovnih i inih znakovah za porabu u stroyvima za obradu teksta, prynos obavysti, obradu bazah podatakah i dr., te tako|er odrediti na~in pisan'a hrvatskih è <~>, æ <}>, ğ <d`>, ð <|>, ļ <l'>, ñ <n'>, š <{> i ž <`> u me|unarodnoj razmyni tekstovah, kada zbog porabe razli~itih skupovah znakovl'a <tj. znakovnikah ili, {to bi kompjutora{i rekli kodnih stranica> ny mogu}e ydnozna~no ili uop}e rabiti hrvatska slova.

ry~nik

kona~no oslobo|en stege, stege politike i politikantstva, te raznih izvan'skih pritisakah, hrvatski se yzik, nakon dugoga vremena, napokon mo`e slobodno, samostalno i uistinu vrstno razvijati. dakako, u trenutku kada y sloboda yzika jo{ nedovol'no dugo postoy}a do{lo y, dolazi i jo{ }e do}i do silno brzoga yzi~noga razvoja na svim planovima. tako se primyrice u yziku pojavl'uy velika koli~ina novih, ponovno uvedenih ili u uporabi bitno u~estalijih ve} starijih ry~ih. na hrvatskim prostorima jo{ se ny pojavio novi ry~nik hrvatskoga koji bi obuhvatio ve}i broj tih ry~ih, od primyrice u yziku ve} pro{irenih novotvorenicah poput mlade`nika, dalekovidnice, predo~nika ili zrakomlata, u`emu krugu poznatih i od n'ega rabl'enih novotvorenicah poput rednika, utipnika, gonika ili svesmyra, te ponovno uvedenih ili novorasprostran'enih starijih hrvatskih ry~ih poput satnika, bojnika, uzo~nosti i nazo~nosti, ory~ja ili namisli. uz to potrebit y takav ry~nik i poradi silnoga yzi~noga bogatstva hrvatskoga, u koym se razlikuju ry~i poput toka, tyka i te~aja, stupa i stuba, stupi{ta, stubi{ta i stepeni{ta, ili pak obitel'i i porodice.

s druge pak strane, u hrvatskome y yziku velik broj tu|icah i krivotvorenicah.

slovnica

kako y kona~no u hrvatskome ponovno postalo uobi~ayno izdavan'e starijih tekstovah u izvornome obliku <poznato y naime da y ve}ina hrvatskih starijih pisacah, posebice pro{lostol'etnih, u tzv. "{kolskim" izdan'ima bila tykom postojan'a sfr jugoslavy prevo|ena na "noviji yzik" – to se eufemisti~ki zvalo lektura>, pryko y potrebito napisati novu slovnicu hrvatskoga yzika, u koju }e u}i i stariji slovni~ki oblici, bilo da su u yziku jo{ uvyk nazo~ni, poput razlikovnosti dativa "primyrenoga lypomu hrvatskomu yziku" i lokativa "koji treba biti u lypome hrvatskome yziku", ili pak starijih oblikah poput razlikovan'a dativa mno`ine "prilazim mirnim krovovima" i lokativa mno`ine "nalazim se pod mirnimi krovovi". ta }e slovnica bitno olak{ati povystno razumyvan'e hrvatskih tekstovah.

uz to pryko y potrebito da slovnica hrvatskoga yzika, isto kao i ve} spomenuti pravopis, bude primyrena suvremenim stroyvima za obradu teksta.


promi~ba

u kninu y potrebito ostvariti vi{enamynsko komunikacijsko sredi{te ~y }e po~etne zada}e biti ukl'u~ivan'e na internet posredstvom jakoga mre`noga ~vori{ta koy bi slu`ilo za promi~bu hrvatske kulture, povysti, znanosti i turizma, te kakovostnom promi~bom za, poticati u svim hrvatskim medijima. na~ine promi~be treba ustrojiti na najbol'im primyrima i to primyrima u~in'enoga.

kako, na`alost, u ydnome dylu hrvatskoga naroda, slydom okolnostih, ne postoji razvyna i osvy{tena duhovno-kulturno-umytni~ka potreba, osim vyrskih, iznimno y va`na promi~ba duhovno-kulturno-umytni~kih dylatnostih, te promi~beno stvaran'e tih potrebah. pri tome y veoma va`na afirmacija kn'ige i pisanoga stvarala{tva, posebice stoga {to mladi mnogo lak{e prihva}aju multimedijalno prikazivan'e od "napornoga" ~itan'a kn'igah, te promi~ba kazali{ta, izvorne narodne glazbe, drugih vrstah vrstne klasi~ne i lagane glazbe, a ne "novokomponovane muzike", i drugoga.

za navedeno izuzetno y va`an odgoj i naobrazba koja }e pravilno na svim razinama <obitel', vrti}, {kola, izvan{kolske dylatnosti, i dr., te naobrazba odralih> stvoriti kakovostnu podlogu za ul'udbeni zasad.

Zaklyu~ak



Sadr`aj

Zasade

Glagoljski portal Hrvatskoga Mislili[ta

Portal Hrvatskoga Mislili[ta


Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knji`nica, kompjutoristika...