ustrojna ili `ivotna etika, etika y napose dylatnika i dylovan'a, kaste koju japanci zovu "geko", a indijci "sudra". po sv. tomi akvinskome <i po aristotelu> svako y `ivo bi}e obdareno bilin'om, tj. `ivotnom, mo}i du{e <lat.
potentia vegetativa animae>, koja omogu}uy samoodr`an'e sebe kao ydinke i svoy vrste. po n'emu, tri su osnovna dyla mo}i samoodr`an'a: hranidba <lat. nutritio>, rast <lat. augmentum> i razmno`avan'e, na~elno ra|an'em <lat. generatio>. kako te dylatnosti ne zavise od l'udskoga razuma i vol'e nisu time ni }udoredne niti ne}udoredne, pak po sv. tomi akvinskome ne ulaze u vidokrug filozofy }udore|a. pa ipak, svaka dylatnost, u na{em razmatran'u napose ona usmyrena cil'u, ostvaruy posl'etke na okolici. samoustrojba sustava koji promatramo i okolice te`i stvaran'u stan'a dobre ustrojbe, dakle dobrosti, pa time istovremeno uty~e i na kakovost dobrosti ustrojbe drugih dylatnih cylina u svezi s tom okolicom.vrsnost, a time i dobrost, ny odre|ena unutar bilo koy poydine ydinke ili sustava, a to ukl'u~uy sve sustave. vrsnost, pa time eti~nost, tj. odnos prema dobrome, dobrosti, poydinoga ~lanka myri se uvyk iskl'u~ivo u odnosu prema svim ostalim ~lancima, drugim ry~ima neki y dinami~ki sustav eti~an samo kroz odnos dobrosti ustrojbe s n'egovom okolicom, tj. sa svima drugima s n'im op}itbeno povezanima dinami~kim sustavima. to uistinu postavl'a na pravo mysto moralne vrydnosti i dovodi ih u ravnote`u. u tome okru`ju primy}uymo da osim na~ela samoustrojbe dyluy veoma jako i na~elo samotvorbe <gr~.
a u t o p o i h s i V /autopoie:sis/>, te uistinu etiku samodostatnih sustavah mo`emo nazvati autopoieti~nom etikom.autopoiesis dolazi od gr~kih ry~ih
a u t o V /autos/, sahm, glavom, od svoy vol'e, bez drugih... i p o i h s i V /poie:sis/, tvoren'e, ~in'en'e, pravl'en'e, zgotavl'an'e, dylo, tako|er napose i pysni~ko stvaran'e, pysni{tvo, pysan, pysma, ali i, {to y veoma bitno, posin'en'e, posvoyn'e. u kibernetsko-sustavoslovnome smislu samotvorbena, autopoieti~na etika, dakle etika samotvorbenih samodostatnih sustavah, etika y koja se zasniva na samostalnoj samoustrojbi slo`enoga, ali na promatrani na~in neustroynoga, skupa ustrojbeno sposobnih ~inbenikah u okru`ju <koy se sastoji od tih navedenih ~inbenikah> koy zadovol'ava preduvyte za pojavu samotvorbe. u okolini koja zadovol'ava preduvyte i koja y pri tome sastavni dio cyline u kojoj dolazi do samoustrojbe, dolazi do pojave autopoieti~nosti, dakle samotvorbe. tako stvoreni ustroji bit }e dobro ustroyni u odnosu na n'ihovu okolinu. kod samotvorbene etike veoma y bitno da se u pravi ~as za svako poydino syme posiju symena namyrenih ustrojah na pravilno odre|ena, namyn'ena i pripreml'ena mysta u okru`ju.kao {to y u znanosti o ustrojbi i sustavima poznato, pojam samodostatnosti predpostavl'a postojan'e "`ivotnih" sustavah, ~ija y glavna zna~ajka izuzetna otpornost na veliko pol'e van'skih poreme}ajnih utycajah, koji se prigu{uju unutarn'im samoustrojbeno i samotvorbeno prilagodl'ivim ustoym. samodostatni sustavi predpostavl'aju dakle mogu}nost svoyga pre`ivl'avan'a i u ponekad veoma neprili~nim, za n'ih neprijatel'skim stan'ima i okru`jima, yr u slu~aju nemogu}nosti svoy izravne povezbe s vi{im hyrarhijskim razinama dyluju samostalno, pri tome samostalno te`e}i za ponovnom povezbom u ydinstvo sverazinskoga sustava.
tako|er y veoma va`no spomenuti da pri samotvorbi dolazi i do "posvoyn'a" man'ih i man'e sposobnih pod-sustavah i pod-ustrojah. to uistinu zna~i da }e ve}i i `ivotniji sustav prigrliti man'i, te mu u tome okril'u omogu}iti i potaknuti n'egov samostalan razvoj i rast. dakako, postoji i mogu}nost da, ako sustav ny dobro zasa|en, odre|en broj "posvoynih" man'ih i man'e sposobnih pod-sustava i pod-ustroja dovede do gu{en'a glavnoga sustava, te pri tom dolazi do {irega eti~koga zastran'en'a. ipak, na razini gospodarstva i, napose, dr`avni{tva, samotvorbenost na~elno uspyva obraniti }udore|e i ~inore|e od bitnijih zastran'en'ah, dakako ako su sama na~ela te etike pravilno zasa|ena u promatranoj dru{tvenoj zaydnici. drugim ry~ima re~eno, samotvorbena etika prihva}a i poti~e zasnivan'e ustrojbi koy se naizgled ne bi mogle dovol'no razviti za samostalno pre`ivl'avan'e, tj. nisu u podpunosti samodostatne, ve} samo imaju mogu}nost `ivotne samodostatnosti, yr im na~elom posvoyn'a u okril'u ja~ih ustrojbi omogu}uy nesmetan rast do podpunoga samodostatnoga osamostal'en'a. na taj na~in ja~a ustrojba, ja~i sustav i novorazvyni sustav zaydni~ki omogu}uju vrstny postizan'e zaydni~koga cil'a ukupne dobrobiti, {to y i bila nakana "posvoyn'a".
takovim na~inom ustrojbe svih dylovah navedenoga sustava posti`e se mogu}nost da taj sustav, kada do|e u svoy stan'e autopoieti~nosti, dakle u stan'e u koym se trajno odvija te~aj samotvorbe, sahm te`i svomu vrstnomu opstojan'u i organski odre|uy potrebe pro{iren'a, samodostatno se odr`avaju}i i kakovostno se {ire}i, pa dakako, odykuju}i na promyne u okolini <dru{tvene, politi~ke, duhovne, gospodarske i druge>, ostvaruy svoju prilagodbu. drugim ry~ima re~eno, taj novi sustav po~in'e samostalno `ivyti, a u odnosu prema okolini pona{a se uistinu eti~no, yr, me|u ostalim, ne uzima od okoline vi{e nego {to mu y uistinu potrebno, te`e}i pri tome, a to y posebice va`no, dobrobiti, dobrome ustroju, cylokupnosti {irega sustava.
autopoieti~na etika uistinu y holisti~na <od gr~.
?oloV /holos/ - cio, ~itav, podpun, sav; pa tako i ?ola /hola/, pl. - cylina, dr`ava, svemir>, iako y tykom vremena u nekih ul'udaba bila prvynstveno holozoi~na <od gr~. ?oloV /holos/ - cio, ~itav, podpun, sav i gr~. zwon /zo:on/ - ono {to `ivi, `iv stvor>.Glagoljski portal Hrvatskoga Mislili[ta
Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knji`nica, kompjutoristika...
Zaklju~ak