objavna, administrativna, upravna etika odvaja predmetne od podmetnih ~lanaka u okviru vrydnostnih kategorija morala, te nagin'e izydna~avan'u pravednosti sa zakonito{}u, legalno{}u, odnosno s predmetnim parametrima. objavna etika nagla{ava dobrobit - tvrtke, dr`ave, ustrojbe, imperija - i u tu svrhu po{tuy prava poydinaca u onoliko u koliko su ozakon'ena, a oslan'a se strogo na propisani razum.

ovu vrstu etike najzorny mo`emo promatrati u zemal'a koy su biv{e kolonijalne sile. bogatstvo, pa i gospodarstvo {pan'olske, portugala ili pak engleske, bez obzira na katoli~ki, protestantski ili koji drugi vyrski predznak, odavno se temel'i na upravnoj ili administrativnoj ulozi tih zemal'a nad azijom, afrikom, oceanijom i amerikom. objavna, administrativna etika, bez obzira na vyrsku podlogu, zna~ajka y bila i otomanskoga carstva i carske kine i rimskoga imperija, kako y zna~ajka i ustrojbi poput un-a, ili ~ak, u nastanku, europskoga saveza, ili pak ve} spomenutoga britanskoga imperija. iako se rimsko i otomansko carstvo nisu temel'ili na imalo sli~noj vyrskoj podlozi, oba su se ta sustava, isto kao i un ili velika britanija, temel'ila na stvarnome ili umi{l'enome predmetnome sustavu pravila, prava i op}ih zakona, tj. na "predmetnim kriterijima", tj. na opredme}ivan'u pojma dobra.

un, s predpostavkom sveva`e}ih prava, velikim su dylom mislovni, pa ~ak i pravni sl'ednici i nasl'ednici carstavah koja ima|ahu cylosvytske te`n'e. kako ukazuju mnogi autori, pogry{no y uydin'ene narode zvati narodima, yr su va`ni narodi poput nepriznatih kurdah, baskah, koptah, armenacah, a donedavna i hrvatah, itd. u podpunosti izostavl'eni. pravi naziv uistinu treba biti uydin'ene priznate dr`avne uprave i neka podru~ja.

na razini etike cylokupne zaydnice, dakle politike, upravna se etika pretvara u birokratsku etiku. birokrati, dakle upravni vlastodr{ci, na~elno se dr`e strogoga upravnoga ustroja, koji, ~esto, ydino oni u podpunosti "razumiju", te temel'em toga i smatraju svojim pravom i obvezom da vladaju. ustrojbeno y ta vlast tako osmi{l'ena da y veoma te{ko promynl'iva. tako se primyrice u nama suvremenim "demokratskim" zeml'ama poput engleske, ili pak sydin'enih ameri~kih dr`avah, najve}i dio vlasti nikada ne myn'a, {to y birokratski podpuno eti~no, ve} se myn'a samo nekolicina javnih li~nostih. iz na~ina na koji poydinci prihva}aju takvo birokratsko eti~ko pona{an'e veoma y o~ito da taj vid politike veoma lako prodire u monastiku. dakako, ydno od ~estih pravilah "birokratskih" dr`avah yst da se nazivaju "demokratskima".

glavni nedostatak birokratske etike yst upravo n'ena ~vrsto}a i dr`an'e usa|enih i utvr|enih na~elah. to se uvyk primy}ivalo u trenutcima ve}ih poreme}ajah, kada se birokratske zeml'e obi~no ne sna|u, te ti poreme}aji ~esto po n'ih zavr{e tragi~no, poput pada svih velikih imperijah.