etika se obrnutih vrydnostih javl'a u siroma{nih zemal'ah, posebice u onih koy nisu bile politi~ki <dakle na razini etike cylokupne zaydnice, dru{tva> samostalne. sa`eto ovaj oblik etike, u koju spada, primyrice i ydna vrsta matanovske etike <usp. p. raos, "prosjaci i sinovi">, mo`emo karikirati narodnom izrekom: "vidyla `aba gdy se kon' podkiva...".

taj pristup etici vidi se kod izrazito siroma{nih dru{tavah koja su izuzetno naglo do{la do pril'eva tvarnih sredstavah <novac iz kreditah, pomo}, maligni, to yst neuravnote`eni, rast koli~ine mogu}nosti zadovol'en'a tvarnih potrebah za dobrom>. tako ga primyrice mo`emo primytiti u "azijskih tigrovah", afri~kih pokolonijalnih zemal'ah, nafta{kih zemal'ah. sli~no se obrtan'e vrydnostnih sudovah u eti~kome smislu doga|a i u ve}ini posocijalisti~kih zemal'ah, kod kojih y do toga do{lo ve} za vryme socijalizma. u svim tim zeml'ama naglo y do{lo do promyne strukture stanovni{tva, prylaza seoskoga u radni~ko i gradsko, te gubitka tradicionalnih gospodarstvenih okvirah i vrydnostih.

ry~ bogat u hrvatskome zna~i "onaj koji y pun boga", "onaj koji y od boga". u tome smislu bogatstvo o~ito zna~i, kako y ve} spomenuto, puninu ukupnoga duhovnoga i tvarnoga `ivota svakoga poydinca u ravnote`i poydinca, zaydnice i dru{tva. etika obrnutih vrydnostih okre}e ovaj pojam bogatsva, uistinu u takovome smislu da bismo n'enu te`n'u mogli nazvati te`n'om prema vragu i vra{tvu.