svima trima etikama, dakle filozofiji osobnoga }udore|a, monastici, filozofiji obitel'skoga, ili gospodarstvenoga, }udore|a, ekonomici, to yst gospodarstvu, kao i filozofiji dru{tvenoga }udore|a, politici, odnosno dr`avni{tvu, zaydni~ka y temel'na te`n'a prema dobru kao najvi{oj }udorednoj i ~inorednoj vrydnoti.

odnos y osobnoga }udore|a, gospodarstva i dr`avni{tva izuzetno vrydan prou~avan'a, posebice stoga {to y u nama suvremeno doba prodorom pozitivizma, koji y u zapadn'a~kome odnosu prema svytu, dakle i u monastici, i u gospodarstvu i u politici, dr`avni{tvu, uhvatio duboka koryna, veoma izra`eno partikularisti~ko gledan'e koji rascypkava ukupnost svyta.

nasuprot tomu pozitivisti~komu pristupu, koji y izuzetno o~ito uzo~an u na{em, gotovo bismo mogli re}i slypome, scientivizmu, bezgrani~noj vyri u svemo} tvarne znanosti, koja pokusima isku{avaju}i svoy najdubl'e zasade posti`e "bajkovit" napredak svyta i l'udih, sve y o~ity da treba ponovno uspostaviti ydinstvo duha i tvari, umytnosti i znanosti, te kulture monastike, ekonomike i politike kao osnovnih granah etike.

osobno se }udore|e velikim dylom zasniva na l'udskim i bo`jim ul'udbenim i inim pravilima, ali tako|er y neraskidivo vezano uz zasade gospodarstva i dr`avni{tva u poydinome dr`avnome ure|aju. drugim ry~ima re~eno, smatramo da }e pravilnom prilagodbom upravo gospodarstvenih i dr`avni~kih na~elah vrlim hrvatskim tradicijama, hrvatskoj i hrvatskomu duhu primyrenomu dru{tveno-eti~nomu svytonazoru, i osobno }udore|e i, posebice, ~inore|e prebroditi krizu nastalu prisilom socijalisti~ko-materijalisti~koga gospodarstveno-dr`avni~koga svytonazora, ali i da ne}e pasti u zamku pozitivisti~koga kapitalisti~koga materijalizma, u koym su se utopile mnoge zeml'e, posebice zapadnoeuropske, ameri~ke i naglo razvyne azijske, kao i mnoge afri~ke zeml'e u kojima y dolaskom kolonijalizma u korynu sasy~en tradicionalni moral i n'emu pripadaju}a etika, a odlaskom kolonijalizma ostala samo ~ahura birokratsko-kolonijalisti~ke etike.

prvenstveno treba shvatiti da y cil' svima trima etikama, dakle monastici, gospodarstvu i politici, uistinu bogatstvo zaydnice, pa kroz n'ega i vrstan i u svem pogledu bogat `ivot poydinca i dru{tva, time dakle uistinu te`n'a prema dobru. pri tome val'a napomenuti da aristotel u i. kn'izi politike dokazuy da bogatstvo ny svrha, nego sredstvo gospodarstva, to yst da cil' privre|ivan'a ny gomilan'e tvarnih dobara, ve} dobar `ivot. na`alost, tykom razvoja nama suvremenih gospodarskih pristupah do{lo y do krivoga poiman'a dobra kao tvarnoga bogatstva, te se ~esto gospodarstvo ne bavi filozofijom }udore|a i ~inore|em stycan'a dobra zaydnice, dakle kulturnoga, umytni~koga, ukupno `ivotnoga, bogatstva svakoga poydinca, ve} na~elima stycan'a tvarnih "pokazatel'ah", uistinu surogatah, mogu}ega takovoga bogatstva.

na slyde}oj vi{oj razini od ~inore|a dylatnostih gospodarske zaydnice <dakle sustava svih osnovnih samodostatnih zaydnicah>, nalazi se politika, etika cylokupnoga dru{tva, to yst naroda, koy se u nama suvremenome svytu ustrojava na~elno u obliku dr`ave.

uz navedeno, val'a svakako spomenuti da ante star~evi}, govore}i o etici posebice naglasak stavl'a na pojam ~inore|a, dakle pravilne uredbe sveukupnosti l'udskih ~inah i n'ihove ~inbe u zaydnici.

u hrvatskoga y naroda na }udore|e, ~inore|e i n'ihovu filozofiju, osim pripadaju}e sredn'oeuropejske katoli~ke, dakle prvenstveno, u pozitivnome smislu, dru{tvene etike, velik utycaj poradi razme|e na kojoj se nalazi imala i ima i pravoslavna i, posebice, islamska etika, naro~ito stoga {to postoji odre|en broj hrvata i islamske vyroispovysti. u zadn'e vryme prolaze}i kroz pretvorbu u hrvata se primy}uy tako|er i velik utycaj protestantske, prvenstveno anglosaksonske, poslovne i poduzetni~ke etike, na`alost ~esto i u n'ezinome izuzetno predatorskome vidu.

o~ito y da se u cylokupnosti eti~kih nazorah, od monastike, preko ekonomike do politike, u bilo koym vremenu, poradi prete`itosti ydnoga od ~inbenikah unutar “izabrane” etike sukladne navadama odre|enoga dru{tvenoga ure|aja, pojavl'uy zastran'en'e, koy od op}ih na~ela te`n'e prema op}em dobru <koy y temel' svih etikah>, myn'a svoju kakvo}u, kako smo poku{ali prikazati u ~etiri modelah, za koy smatramo da pokrivaju ve}i dio postoy}ih }udore|ah i ~inore|ah. no najprvo iznosimo i pojam etike obrnutih vrydnostih, koja y uistinu op}e zastran'en'e u svih etikah.

va`no y pripomenuti da su ovo op}i modeli ~iju primynu mo`emo velikim dylom pratiti i u tako zvanim “stru~nim” etikama, kao {to su primyrice odvytni~ka, ly~ni~ka, trgova~ka i druge, iako su one uistinu samostalni modeli, ali sve `ive unutar vladaju}e etike odre|enoga dru{tvenoga ure|aja, iako uvyk imaju svoy posebite zaydni~ke sustavne elemente koji ih odre|uju neovisno o vladaju}oj etici.