Drusxtvena se etika uistinu temelji na umu (usp. sansk. Om), kao jedinstvu razuma i emocijah. Umna etika time mozxe biti odredyena kao filozofija cyudoredya, ili cxak kao cyudoredoslovlje, oslonjeno na jedinstvo podmeta (lat. subiectum) i predmeta (lat. obiectum).
Umom, kao jedinstvom razuma i emocijah, odnosno njihovom dinamicxkom ravnotezxom, cxovjek proizvodi sebe i svoj svijet, te proizvodi svijest o sebi i svome svijetu. CXovjekov svijet tako ostvaren jedinstvom cxovjeka kao sebe i svih drugih ja u njegovoj okolici nazivamo drusxtvom (lat. societas). Drugim rijecxima recxeno, drusxtvo je izravni posljedak umnoga ostvaraja, predstavljajucyi cjelokupnost odnosah, koji sacxinjavaju odnos ljudi prema prirodi i medyusobni odnos - temelj na kojem se izgradyuju svi ostali drusxtveni odnosi, institucije i oblici svijesti. Kibernetski gledano drusxtvo se ostvaruje svojim drusxtvenim umom na isti nacxin kako se, Aristotelovski gledano, ostvaruje i cxovjek sahm, drusxtvo bivajucyi jedinstvo svih okolica pojedinacah.
Slijedom toga umna etika nije odvojiva od drusxtvenoga uma, te time uistinu jest drusxtvena etika. Postavke Biblije, Talmuda i Kurana, temeljnih izvorisxtah vjerah koje cxine osnovno trojstvo vjerah istoga Boga, propisuju etiku koja je nacxelno drusxtvena, koja cxovjeka u drusxtvu stavlja u sredisxte svojega zanimanja, te propisuju i monastiku i gospodarstvo i drzxavnisxtvo u medyusobnome skladu pojedinacah pri tezxnji opcyemu drusxtvenomu dobru. Pojedinac nije samostalan u smislu svoje odvojitosti od drusxtva i Boga, te samo u toj cjelini ostvaruje svoje jestvo ljudskosti. Veoma je zanimljiv pozitivan primjer primjene drusxtvene etike u zadrugarstvu u Hrvatah do konca prosxloga stoljecya.
No, nazxalost, um cxesto, ujedinjujucyi srce i razum, voli zaboraviti nagon. Tako se um veoma lako ogranicxuje na ono sxto je vidljivo, ocxito, te razumom, na koji se veoma oslanja, razabirljivo. Tako, iz svojega idealnoga vida gore opisanoga, umna, drusxtvena etika, pocxinje zanemarivati jedinstvo samodostatnih zxivotnih sustavah, zanemarivati duhovnu protegu toga jedinstva, te slijedom toga zanemarivanja prelazi u etiku koja se cxvrsto drzxi tvarnoga dijela svijeta. Tako upravo nastaje materijalisticxka etika. Primijetimo li da je jedan velik dio nama suvremenih zemaljah na razini etike zajednice, dakle na razini politike, ujedinio upravo taj drusxtveni pristup (socijalizam) s njegovom degradacijom, materijalizmom, vidjet cyemo da ova vrsta etike, iako naizgled veoma pravedna, izuzetno lako dovodi do tesxkoga zastranjenja.
Latinički portal Hrvatskoga Mislilišta
Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knjižnica, kompjutoristika...
Poduzetnicxka etika