31. listopada 1517. augustinski fratar, predavacx Svetoga pisma na sveucxilisxtu u Wütenbergu, Martin Luther pribio je svojih Dvadeset pet teza o oprosxtajnicama na vrata saborne crkve. Zapocxinjucyi time jedan od najjacxih razdora Katolicxke crkve s jedne je strane uistinu prisilio Crkvu da poosxtri cyudoredye svojih podanika, a s druge otvorio mogucynost razvoja drukcxijega pogleda na tezxnju prema dobru.
Gradecyi na temeljima koje je Luther postavio, novi podsticaj reformaciji dao je Jean Calvin. U ZXenevi je predavao Sveto pismo. Borecyi se protiv pokvarenosti, praznovjerja i necyudoredya Calvin je isxao tako daleko da je ukidao krcxme, pa cxak i zabranio nosxenje hlacxa s prorezima. Prema njegovome ucxenju u jednome se dijelu protestantskih zemalja uvrijezxio poseban stav prema radu i privredyivanju. Kako je “rad stvorio cxovjeka”, rad zauzima veoma vazxno mjesto u zxivotu cxovjeka - vrelo je njegova zdravlja i razvitka i prijeko potrebit cxinbenik cjelokupna njegova zxivota i djelovanja. Rad je potreban za cxovjekovo tjelesno i moralno zdravlje, kao sxto su zrak, hrana i san potrebni za njegov zxivot. ... “Nikakva snaga ne cxini cxovjeka velikim i mudrim, kao sxto to cxini snaga rada - zajednicxkoga, udruzxenoga, slobodnoga rada.” Stoga je ono sxto u ocxima Boga cxovjeka cxini vrijednim upravo predan rad, koji se najbolje mjeri kolicxinom stvorenih dobarah. To je, kao sxto vidimo, upravo u izravnoj suprotnosti s Aristotelovim stavom.
Prostor Sjeverne Amerike i Sjeverozapadne Europe slijedom povijestnih okolnosti podpali su pod jak utjecaj Lutheransko-Calvinskoga pogleda na gospodarstvo kao tezxnju stvaranja dobarah kao mjere rada na vecyu slavu Gospodina Boga. Takav pogled, temelj poduzetnicxke etike, koji se prvenstveno zasniva na pojedincu i uoblicxuje u obliku monastike, protezxe se i izravno na gospodarstvo, te posredno na drzxavnisxtvo.
Dodamo li tome pristupu i pozitivisticxki znanstvenjacxki pristup razvijan u istome podrucxju, koji znanje o svijetu svodi prvenstveno na tvar i energiju, zanemarujucyi ne samo duhovni, vecy i drusxtveni zxivot pojedinca i zajednice, ocxito je da je takav pristup bitno pogodovao razvoju kapitalizma, te cxesto izravno utjecao i na razvoj predatorstva.
Ocxito je dakle da se iz svoga idealnoga vida stvaranja dobara kao mjere rada na vecyu slavu Gospodina Boga ova etika veoma brzo, postavljajucyi upravo pojedinca u sredisxte svojega promisxljaja, zanemarivanjem ujedinjenosti ljubavi prema sebi i prema drugima (koja joj u idealnome vidu omogucyuje pravednost raspodjele dobra na sve cxlanove zajednice) pocxinje u mnogim sredinama pretvarati u predatorsku etiku.
Naime, motivi prvotnika (eng. pioneer) i poduzetnika nisu uvijek razumske prirode, vecy ukljucxuju zxelju za mocyi, za samoostvarenjem, izrazxavaju radoznalost osobnosti itd. Ova etika vezana je na kakvocyu hrabrosti i odlucxnosti pojedinca, ali ne i cjelokupnoga drusxtvenoga ustrojstva.
Predator je takodyer srcxan, ali je i pretjerano srcxan, na razini nagonskoga, te osjecyajucyi sebe kao najvazxnijega zanemaruje druge, besposxtedno ih prozxdirucyi borecyi se za osobno dobro. Taj pristup etici vidimo veoma razvijen u tzv. "visokorazvijenih", "naprednih" zamaljah, a posljedak mu je silan i nenadglediv, neupravljiv, rast pojedinih podmetah, koji, kao cxinbenici gospodarstva (œconomice) prerastaju okvire svoje politike, te se prosxiruju u obliku mnogo-drzxavnih samostalnih entitetah. Na toj razini, oslobodyeni nadzora politike, dakle etike drusxtvene zajednice, razvijaju svoj vlastiti oblik predatorske ekonomike, dakle vlastite etike. U takovome razvoju izravno utjecxu i na razvoj monastike svega svoga ljudstva. U slucxaju da ne mogu promijeniti eticxke poglede pojedinca zaposlenika, rjesxavaju ga se, te ga zamijenjuju prilagodljivijim.
Latinički portal Hrvatskoga Mislilišta
Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knjižnica, kompjutoristika...