ydan od temel'nih preduvytah za~etka preporoda knina kao duhovno-ul'udbeno-gospodarko-znanstvenoga izvori{ta y prostor, tj. zgrada u kojoj }e se omogu}iti smy{taj stru~noga osobl'a, koy }e u prvoj fazi razvoja proykta privremeno boraviti u kninu <podmnyva se, naravno, da }e ve}ina sudionikah i dylatnikah na proyktu `ivyti ili dul'i dio vremena tykom godine boraviti u kninu, kad se za to osiguraju uvyti>.

u navedenoj zgradi smystit }e se mre`ni poslu`itel' i multimedijska ra~unala koja }e predstavl'ati yzgru razvoja gradske intranet / internet mre`e. u prvoj fazi u ovu mre`u treba ukl'u~iti osnovnu i sredn'u {kolu, dom hv, gradsku kn'i`nicu, `upni ured, te druge zainteresirane ustanove. ydna od osnovnih zada}ah u prvome dylu proykta obuka y budu}ih sudionikah i porabnikah gradske intranet / internet mre`e, te podizan'e informati~ke i ra~unalne kulture mlade`i i gra|ana, te stvaran'e osnovnih uvytah za provedbu navedenih nakanah.

kako y o~ito da se takovi proykti ne mogu kakovostno provesti bez dylatnoga `ivota u cil'nome podru~ju, jasno y, naravno, da y za provedbu te nakane potrebno `ivyti i raditi u kninu. kako bi taj dylatni `ivot u cil'nome podru~ju bio istinski u~inkovit, bit }e potrebito ostvariti neke osnovne `ivotne uvyte i predpostavke.

za kavostnu provedbu o`ivl'avan'a i preporod knina i {ire okolice, potrebno y grad knin postupno dovesti na visoku ul'udbenu razinu, te ostvariti i osigurati preduvyte za vrstan `ivot u n'emu. stvaran'em potrebnih uvyta, stvara se i model mogu}ega ry{en'a i drugih mystah i gradovah u hrvatskoj.

to su slyde}i temel'ni uvyti:

prydlozima prostornoga ure|en'a predvidyti mogu}e komplementarne sadr`ay u kninu i svim mystima u okolici, naravno vode}i brigu o tome da se ne umna`aju nego da se dopun'uju. tom prigodom treba voditi ra~una o posebitosti svakoga mysta, kao i o `el'ama i mogu}nostima mystnoga pu~anstva.

pa~e, dobra prometna povezba svih, pa i najman'ih mystah, ydan y od temel'nih uvyta vrstnoga `ivota u n'ima. dobra povezba mystah me|usobno, kao i s drugim dylovima hrvatske i bosne i hercegovine, te ukl'u~en'e u yftin i dobar telekomunikacijski sustav jo{ y ydan, a mo`da i najva`niji ~imbenik vrstnosti `ivota i rada u tim mystima.

iako y knin nekada bio va`no `el'ezni~ko ~vori{te, yr su iz n'ega i{le li~ka i unska pruga prema splitu i {ibeniku, te zadru, u sada{n'oj situaciji rabi se samo li~ka pruga zagreb-split i {ibenik, s izuzetno dugim i podpuno neprimyrenim vremenom putovan'a, te se pri tome sada knin pojavl'uy samo kao ydna od usputnih postajah, s izuzetno nezgodnim vremenom dolaska i odlaska prolaznih vlakovah. rany y postojala i uskotra~na pruga koja y povezivala drvar i knin. uskotra~ne su pruge turisti~ki veoma privla~ne, a mogu i prometno biti zaniml'ive, yr y lahko mogu}e ustrojiti brzi prigradski promet.

u kninu treba potaknuti izgradn'u ili prilagodbu i prenamynu postoy}ih prostorah za: radijski i tv-studio, kulturno-znanstveni multimedijski arkivski centar i izlo`beni i galerijski prostor, vi{enamynsku dvoranu <za koncerte, kazali{ne predstave i sl.>, kino dvoranu, ~itaonicu i sl.. slydom proykta knin - hrvatsko mislili{te kninski fran'evci grade pastoralno sredi{te u novome sredi{tu grada, koy }e, osim crkvenih prostorah, ukl'u~ivati i neke od navedenih sadr`ajah, prvenstveno vi{enamynsku dvoranu, galerijski prostor, ~itaonicu i dr.

u kninu i okolici treba poticati ostvarivan'e i razvoj sadr`ajah visoko tehnolo{kih i ekolo{ki podobnih gospodarskih dylatnostih, {to }e zahtyvati ustrojbu gospodarstvenoga okvira unutar koyga }e biti bitno olak{ano poslovan'e svih dylatnostih, a koji }e poticati poduzetni{tvo i privla~iti strane i doma}e tvrtke - kao {to su:

osim toga mo`e se ostvariti cil'ana proizvodn'a poydinih medicinskih, farmakolo{kih i drugih preparatah, koji se ne proizvode u hrvatskoj, a potencijali i mogu}nosti za takovu proizvodn'u postoy.

uz to y potrebito ostvariti mogu}nost zarade iz znanstveno-kulturno-­umytni~ko-{portskoga turizma, za {to y knin svojim polo`aym i drugim pogodnostima izuzetno privla~an. to se mo`e posti}i primyrice ustrojbom raznih i razli~itih znanstvenih i inih simpozijah, kongresah, seminarah, ... kao {to su primyrice:

prigodom ustrojbe svih tih dylatnostih treba gostima ponuditi ukupnu uslugu, a ne samo navedene kongrese ili seminare, i to y prigoda da se poka`u prirodne l'epote uistinu lype na{e, da se u slobodnu vremenu bave nekim od vrhunskih {portovah, smy{teni u vrhunski internat koji sadr`i i sve pogodnosti suvremenoga telekomunikacijskoga sustava.

treba pri tome napomenuti da kongresi, simpoziji, seminari i drugo, uistinu spadaju u "sivo podru~y" izme|u znanosti i gospodarstva, stoga {to su n'ihovi rezultati prvenstveno znanstveni, a rezultati n'ihovoga odr`avan'a gospodarski.

tako|er su mogu}e i kombinacy navedenih osnovnih vrstah, kao {to su to primyrice sredi{ta koja ustrojavaju i izvode istra`iva~ko-razvojne proykte, a istovremeno su i inkubatori za poduze}ah koja se zasnivaju na tim proyktima. upravo mala i sredn'a poduze}a veoma se brzo prilago|avaju mynama tr`i{ta, ali i znanosti i tehnology, primyn'uju}i nova dostignu}a, pa tako myn'aju i tr`i{tne potrebe <usporedi primyrice nastanak cylokupnoga tr`i{ta ku}nih kompjutorah>, a to, poradi svoy veli~ine, mogu ~initi "bezbolno".

osim navedenih uvytah, potrebno y ostvariti i uvyte za privla~en'e i vrstno dylovan'e nov~arskih ku}ah, poradi potican'a gospodarskoga i ukupnoga razvoja.

veoma y va`no spomenuti da na~elno gospodarstvo val'a promatrati ne kao metode koy imaju svrhu stycan'a samo bogatstva poydinca ili u`e skupine, ve} kao filozofiju morala dylatnosti zaydnice, dakle gospodarstva kao znanosti, nauka i na~ela postizan'a dobra zaydni~kom dylatno{}u, ~ime posti`emo cil' kakovostnoga i u svem pogledu bogatoga duhovnoga, kulturnoga, umytni~koga, znanstvenoga, gospodarskoga, osy}ajnoga, drugim ry~ima ukupno ul'udbenoga, `ivota poydinca, pa time i cyle zaydnice.

radi mogu}nosti razvoja hrvatske u cylini, potrebno y izgraditi model visokih u~ili{tah i znanstveno-istra`iva~kih sredi{tah koja su ravnomyrno raspore|ena po mystima u hrvatskoj, gdy bi knin bio ydan od modela mogu}ega razvoja takovoga na~ina rada i dylovan'a. bez ikakvih primisli, posebice y zaniml'ivo, da y primyrice brodarski institut smy{ten u zagrebu, iako bi, unato~ n'egovim izuzetnim rezultatima i radu, bilo mnogo primyreny da se nalazi u nekome gradu na moru. u skladu s time, u kninu treba postaviti ustanove primyrene mystu, kao {to y primyrice institut za kr{.

osim toga izuzetno velika koncentracija znanstvenikah, sve~ili{tnih profesorah, te vrhunskih stru~n'akah svih profilah ve}inom iskl'u~ivo u hrvatskoj metropoli, a kroz to visokih u~ili{tah i raznih znanstvenih i inih institucijah, ima negativne u~inke na razvoj i prosperitet drugih hrvatskih podru~jah. uz to, pretyrano velik <~etvrtina cylokupnoga stanovni{tva dr`ave> grad, unato~ mogu}oj dovol'noj, ali na~elno i bitno prevelikoj, koli~ini znanstvenikah, stru~n'akah, umytnikah i drugih, ima za posl'edicu, zbog svoy veli~ine, te na~ela na kojima poradi n'e mora biti ustroyn, nedovol'nu mogu}nost stvaran'a duhovno-ul'udbenoga, a posebice znanstvenoga ozra~ja. stvaran'em man'ih sredi{tah, bilo znanstvenih, ili duhovnih ili ul'udbenih ili visoko u~ili{tnih, uz ogovaraju}u spregu s gospodarstvom i drugim dylatnostima, stvara se cil'ano ozra~y uistinu vrstne kakvo}e. uz odre|ene preduvyte to mo`e i treba biti ydan od modelah doista ravnomyrnoga i doista kakovostnoga razvoja i napredka hrvatske.

navedeni bi obrazac, temel'em navedenih metodah sustavne ustrojbe, samotvorbe i razvoja samodostatnih sustavah, sadr`avao dio hrvatskoj potrebitih znanstvenih i istra`iva~kih zavodah i institutah i visokih u~ili{tah, koji bi me|usobno tvorili samodostatnu otvorenu znanstveno-istra`iva~ko-razvojnu cylinu, te }e se rezultati n'ihovih istra`ivan'a i n'ihova saznan'a izravno unutar toga modela preto~iti i u gospodarstvo.

gledom na navedeno, u hrvatskome kral'evskome gradu kninu treba tako|er potaknuti osnivan'e i raznih dodiplomskih, podiplomskih i doktorskih studija, istra`iva~kih zavodah i drugoga, posebice me|upodru~nih i vi{epodru~nih, {to }e u sprezi s gospodarstvom i ul'udbom doprinyti uydna~enomu i ravnomyrnomu razvoju.

u razvynim zeml'ama u svytu primyna znanosti, ali i n'ezino financiran'e, razli~ito se provodi. ydan od najva`nijih na~ina potican'a znanosti ogromna su ulagan'a velikih proizvo|a~ah <kao {to su primyrice tvornice automobilah, farmaceutska, kemijska, naftna industrija, telekomunikacijske tvrdke i drugi> u razvoj n'ihovih novih proizvodah. osim toga obrazca, u nekim zeml'ama veoma su va`na znanstvena ulagan'a u vojne svrhe, odnosno u svrhe koy mogu imati i posl'edice na razvoj vojne tehnology <kao {to su primyrice svemirska istra`ivan'a>, te kroz sveu~ili{ta i druga u~ili{tno-istra`iva~ka sredi{ta. tako|er postoji i obrazac ulagan'a u ~istu znanost, {to bismo mogli nazvati ulagan'em u "slobodne znanstvene razvojne proykte".

va`no y pri tome imati na umu da poduze}a, koja, kako y napomenuto, u mnogim zeml'ama uistinu daju ve}inski dio novca koji se slyva u znanost, uvyk kupuju istra`ivan'e i razvoj u veoma ograni~enim podru~jima n'ihove dylatnost, dakle kupuju i razvijaju ono {to y izravno vezano na n'ihovu potrebu za tehnologijom i za proizvodima koy `ele dati na tr`i{te. stoga mnoga podru~ja, i to ne samo temel'nih znanstvenih istra`ivan'ah, ostaju nepokrivena. da bi se dylom izbygao taj problem, u svim razvynim zeml'ama posebna se pa`n'a posve}uy malim i sredn'im poduze}ima, koja se mogu mnogo lak{e i gibky prilago|avati uvytima man'ih tr`i{tnih odsy~akah i tr`i{tnih ni{ah. upravo takova mala i sredn'a poduze}a zasnovana na visokoj tehnologiji mogu bitno doprinyti razvoju znanosti. to dakako ne iskl'u~uy potrebu dr`avnih ulagan'ah u ve}a temel'na znanstvena istra`ivan'a, ali mo`e bitno sman'iti optere}en'e dr`avnoga prora~una velikom koli~inom izravno primynl'ivih znanstvenih proykatah, te ostaviti vi{e znanosti namyn'enoga dr`avnoga novca velikim temel'nim istra`ivan'ima.

preporod i o`ivl'avan'e ul'udbene razine cil'noga podru~ja u prvome stupn'u proykta treba po~eti provoditi kroz zamisli, koy }e se tykom rada i vremena pojaviti, a posebnu pozornost treba usmyriti na sl'ede}e:

kako bi hrvatski kral'evski grad knin privukao uistinu vrstne l'ude, te kako bi se stvorilo kakovostno duhovno, znanstveno i ul'udbeno ozra~y, osim tvarnih dobarah, potrebita y visoka ul'edbena razina grada, koju nose i l'udi i sadr`aji.

hrvatskoj upravo nedostay sredi{te za stvaran'e i obradu povystnih i pri­povystnih ~in'enicah, te n'ihovu prilagodbu sada{n'em vremenu, upravo u smislu prilagodbe tih pri~ah l'udskim ~uvstvima, te stvaran'a dojml'ivih i pamtivih sustavnih opisah glavnih dylovah razvoja hrvatskoga naroda i dr`ave, te kroz to pravilno prilago|en opis glavnih hrvatskih zna~ajkih.

stoga to sredi{te za hrvatsku mitologiju i legende treba preuzeti:

• izradbu raznih povystnih pri~ah. primyrice, ydna od bitnih ~in'enica na kojoj treba poraditi y i tako zvano "zvonimirovo prokletstvo". ta y, prema povystnim saznan'ima podpuno nedokazana pri~a, uistinu pri-povyst, prera|ena u legendu, dakle ostvarena stilom narodne preday. zaniml'ivo y pitan'e tko y i iz kojih razloga tu pripovyst stvorio i hrvatima "prodao", posebice stoga {to ona tvrdi da hrvati nikada ne}e imati samostalnu dr`avu.
• izradbu spotovah <animiranih i igranih> temel'enih na hrvatskoj povysti.
• izradbu kratkih filmovah, posebice crtanih <{to se izravno povezuy sa studiom za crtani film>, ili kako druk~y animiranih.
• izradbu cylove~ern'ih crtanih ili druk~y animiranih i igranih filmovah.
• izradbu stripovah.
• potican'e izrade romanah, slikah i drugih umytni~kih dylah s povystnom i pri-povystnom tematikom.

u sklopu navedenoga sredi{ta treba poraditi na problemu da u hrvatskoj ne postoy sveti{ta hrvatskoga narodnoga bi}a. ydan od gradovah <mystah> pogodan za ydno od tih sveti{tah svakako yst i hrvatski kral'evski grad knin sa svojom okolicom, grad, odnosno mysto oko koyga }e se okupiti hrvatsko narodno bi}e u svojoj ukupunosti i koy }e postati cil' hodo~a{}a hrvatskoga naroda.

uistinu y potrebno istra`ivan'e, obnova i za{tita hrvatske kulturne, povystne i sakralne ba{tine na {ireme kninskome podru~ju, {to naravno treba prepustiti vrstim sru~n'acima u svoym poslu. tu ba{tinu treba kakovostno za{tititi, ali i pokazivati svima zainteresiranima, a posebice mladima, uz uistinu dobra i zaniml'iva obrazlo`en'a i obja{n'en'a. osim toga veoma y bitno tu ba{tinu ~uvati u kninu, a ne u nekim drugim mystima, ma kako ona bila va`na. to pravilo se ne bi odnosilo samo na knin, nego u pravilu na sve gradove ili ve}a mysta, kojima gravitiraju nalazi{ta.

kao filozofija }udore|a jo{ od aristotelovoga doba etika odnosno moralka predstavl'a osnovnu znanost koja se bavi pojmom dobra, odnosno odnosa radn'ih i cil'evah, te`n'e prema cil'u, kao te`n'e prema dobru.

uz navedeno, val'a svakako spomenuti da ante star~evi}, govore}i o etici posebice naglasak stavl'a na pojam ~inore|a, dakle pravilne uredbe sveukupnosti l'udskih ~inah i n'ihove ~inbe u zaydnici.

nalaze}i se na razme|i ul'udabah i razli~itih vyrah i uvyren'ah, a izlaze}i iz soc-komunizma, za kakovostnu provedbu duhovnoga preporoda potrebito y odrediti etiku, }udore|e i ~inore|e u hrvatah, stoga {to nama hrvatima ny bliska, niti socijalisti~ko-materijalisti~ka, niti ameri~ko-­zapadnoeuropska protestantska, niti pravoslavna, niti islamska etika i moral, nego etika, moral i ~inore|e temel'eni na katoli~anstvu i bogatoj hrvatskoj pro{losti i ul'udbenoj ba{tini.

hrvatska pro{lost i ul'udba, a kroz to i hrvatska etika i moral, stol'e}ima, s raznih strana potiskivani, uspyvali su se ipak odr`ati. lypo ka`e ivo {arini}: "osnovna misao hrvatskog sel'a{tva yst, da y temel' svega `ivota zeml'a, nad zeml'om sunce, a nad zeml'om i suncem bog! zeml'a svime plodi i rodi, sunce svemu poday `ivot, bog to sve u svojoj ruci dr`i, i sve, {to y lypo, dobro i istinito, blagosiva i podupire, a {to y ru`no, zlo i la`no, proklin'e, satire i zatire."

`elimo li i}i ispravnim putom, trebamo se okrenuti bogatoj i ponekad nedovol'no istra`enoj nam pro{losti, te kroz to, na temel'u bogatih povystnih iskustavah, mo`emo graditi kakovostnu budu}nost. iznimno y va`no napomenuti, da bez pro{losti nema niti ul'udbe, niti yzika, niti morala i etike, niti ~inore|a, a time niti naroda. potrebito y pomno ispitati i istra`iti sva hrvatska podru~ja, a posebice ova, u kojima ne samo da istra`ivan'e ny bilo dopu{teno, nego bija{e ponekad i po `ivot istra`iva~a opasno. otvaran'em toga podru~ja za razna povystna i ul'udbena istra`ivan'a vratit }emo hrvatskomu narodu davno uskra}eno bogatstvo.

uzimaju}i u obzir sve zna~ajke hrvatskoga kral'evskoga grada knina, mo`e ga se promatrati kao sredi{te kulturnoga doga|an'a, a posebice l'etnoga, na tome podru~ju. hrvatski y kral'evski grad knin, a posebice kninska tvr|ava izuzetno pogodno mysto za odr`avan'e svih vrstah l'etnih predstavah, naro~ito kazali{tnih s povystnom tematikom <vidi temu u to~ci 0.>. blizina mora pogoduy dolasku raznih gostiju koji su smy{teni na jadranskoj obali ali i u unutra{n'osti. naravno, potrebito y voditi ra~una o tome da se ne stvara nelojalna konkurencija, nego da se programi u svim mystima dopun'uju komplementarnim sadr`ajima.

va`no y voditi ra~una i o tome da se zimsko doba vrstno ispuni kulturnim doga|ajima, kako se ne bi dogodilo da se stanovni{tvo tykom l'eta naviknuto na mnoga i dobra kulturna zbivan'a, tykom zime osyti kulturno zapostavl'enim. osim toga, knin }e tada uistinu biti kulturno sredi{te {irega podru~ja.

povezuju}i povystne zna~ajke knina i {ire okolice s to~kom 0. i to~kom 0. osigurati atraktivne i zaniml'ive programe izletah i stru~nih i {kolskih ekskurzijah, posebice s naglaskom na obilasku povystnih mystah u kninu i okolici. pokazuju}i mlade`i, ali ne samo n'ima, povystna mysta posebice hrvatske pro{losti, arkeolo{ka nalazi{ta i izvori{ta hrvatska, ja~a se i sna`i domol'ubni i rodol'ubni osy}aj u svima n'ima. odkrivaju}i i pokazuju}i svekoliku puku hrvatskomu, ono {to y stol'e}ima bilo na na sve mogu}e na~ine skrivano i naprosto uni{tavano, stvaramo novi hrvatski duh. stvaramo hrvata koji `ivi u svojoj dr`avi, svojoj domovini, a ne u tu|oj. radi za sebe i svoju dycu, ne za neke druge gospodare, ma koliko oni bili "dobri". na taj na~in myn'amo svyst u hrvata, koji se navikao na bilo koji na~in "prevariti" dr`avu, dr`avu, koja ny bila samo n'egova ydno tisu}l'e}e. te{ko y to, to y "u genima" i na tome pol'u trebaju svi dylovati. razradom, uistinu kakovostnih programah, stvaran'em povezbenoga ydinstva svih hrvatah, hrvatah i domovine, hrvatah i dr`ave, stvaramo novu vrstno}u `ivota u hrvatskoj. razgledaju}i ydno od povystnih izvori{ta hrvatskih stvara se i povezba hrvatah s povy{}u, te ono {to y potaknuto 1990. godine nastavl'a se vrstno razvijati u ispravnome smyru.

drugi dio ovoga prydloga y "kava u kninu", koja bi trebala postati tradicionalna. ona bi sadr`avala ydnodnevne cil'ane izlete, s namyrom posyte ydnom od povystnih mysta u kninu ili okolici, ili naprosto re~eno, zamisao y na}i se u kninu s drugim l'udima i s n'ima popiti kavicu uz razgovor <do}i na "~a{icu razgovora"> i vratiti se doma u bilo koji kraj hrvatske ili bosne i hercegovine.

kao {to u sa`etku navedosmo, sve y ve}i pritisak pu~anstva na nekoliko ve}ih gradovah u hrvatskoj, a posebice na grad zagreb, te y zagreb postao, kako rekosmo, "wasserkopf" hrvatske. drugi y problem "kompleks metropole", gdy sve {to ny iz zagreba ili u svezi sa zagrebom ny dovol'no vrydno. prate}i hrvatsku povyst, hrvatski narod y prete`ito `ivio na selu, do konca pro{loga stol'e}a, kada y uslyd nagle industrijalizacy i ~ini se namyrno pogre{ne gospodarske politike do{lo do uni{ten'e hrvatske obitel'ske zadruge. tomu su posebice doprinyle oby jugoslavy. sa svojom srpskom ekspazionisti~kom politikom i sa cil'em uni{ten'a svega hrvatskoga, a kroz to posebice gospodarstva i hrvatskoga sela. ono {to y prva zapo~ela, druga y uspy{no dokraj~ila, dakako posebice stvaraju}i odbojnost prema zadrugama, {to, naravno, ny bio ydini na~in, ve} ydan od mnogih na~ina uni{ten'a svega hrvatskoga. no, ny nam cil' samo kritizirati, ve} ukazati ukratko na to {to se zbilo, te na koji na~in ili na~ine mo`emo ry{ti navedeni problem povezuju}i, kroz povyst skupl'ena iskustva i moderna i suvremena razmi{l'an'a, znan'a i saznan'a.

naravno, rabe}i iskustva iz pro{losti, dr`imo da treba urediti man'a mysta - gradove - kojima gravitiraju odre|eni koncentri~ni krugovi razli~itih razinah prigradskih mystah i selah gdy pod pojmom sela podmyvamo moderno selo ure|eno u svakome pogledu za uistinu vrstan `ivot ~ovyka. mysta koja imaju svu sadr`inu i gospodarsku i kulturnu i duhovnu, mysta koja su prometno i telekomunikacijski me|usobno, ali i s drugim mystima u hrvatskoj, dobro povezana, te ta mysta koja uistinu moraju dylovati kao sustav. svaki od tih sustavah mora biti samodostatan samotvorben sustav koji mo`e dylovati sahm, ali povezuju}i te sustave i povezuju}i n'ihove izvore i mogu}nosti, te uskla|uju}i ih, dolazimo do optimalnih samodostatnih sustava, te na kraju, do hrvatske, kao uistinu autopoieti~noga sustava.

prydlozima prostornoga ure|en'a treba predvidyti mogu}e komplementarne sadr`ay u svim mystima, naravno ne umna`aju}i te sadr`ay. tom prigodom treba voditi ra~una o posebitosti mysta, te o zaniman'u i `el'ama mystnoga pu~anstva.

dobra prometna povezba svih, pa i najman'ih mystah ydan y od temel'nih uvytah kakovostnoga `ivota u n'ima. dobra povezba i ukl'u~en'e u telekomunikacijski sustav jo{ y ydan, a mo`da i najva`niji, ~imbenik vrstnoga `ivota i rada u man'im mystima.

kako y u temel'nim preduvytima predvi|eno ukl'u~en'e i povezba knina u internet i kabelsku televiziju, trebalo bi, osim "bez`i~noga" prynosa mystnih vystih putem krugovala ili dalekovidnice, iskoristiti za tu namynu i pogodnosti navedenih suvremenih obavystnih sustavah.

pri tome bi se, osim klasi~noga nakladni{tva, bilo ~asopisa ili vrstnih kn'igah, trebalo baviti i elektroni~kim izdava{tvom.

kako bi o~uvali svoj kulturni identitet i ne bi zaboravili svoy obi~ay iz svojih izvornih krayvah, treba osnivati razna <ovisno o potrebi> dru{tva i udruge, koy se bave izvornim narodnim obi~ajima, plesom, pysmom, pri~ama i pripovytkama, obi~ajima prigodom narodnih i vyrskih blagdanah, izradbom izvornih narodnih no{n'ah, o~uvan'em starih obrtah i izradbom raznih predmetah, tkan'em tkaninah izvornim na~inom itd.. osim toga za podizan'e kakvo}e `ivota potrebno y osnivati dru{tva, dru`be i udruge, kao {to su: amatersko kazali{te, lutkarsko kazali{te, pyva~ki zbor, ... . mogu}e y i osnivan'e radionica za crtani film, video - amaterski film op}enito, slikarstvo, tapiseriju, umytni~ku obradu drveta i kamena, kiparstvo i dr.

u kninu, primyreno namyni koju }e knin imati u hrvatskim prostorima, sukladno rany navedenim prydlozima o znanstveno-kulturno-­umytni~ko-{portsko-ekolo{kome turizmu, te primyreno svima onima koji }e se n'ime baviti za vryme boravka u kninu, porebno y razvijati {portske aktivnosti u dva smyra. baviti se atraktivnim {portovima, elitnim {portovima za koy postoy dobri uvyti, te razvijati i otimati od zaborava starohrvatske {portove, primyrene tomu kraju, ali i cylomu hrvatskomu narodnomu bi}u. veoma y va`no da se mladi {to mogu}e vi{e zainteresiraju za {portske dylatnosti i to ne samo stoga {to u zdravu tylu zdrav duh, ve} i stoga da negdy isprazne vi{ak energy i odmaknu se od ydnoga od najve}ih zalah dana{n'ice - droge.

od mogu}ih kninu primyrenih {portova navodimo neke:

kako bi se cylokupnost pu~anstva osposobila za `ivot u visokoul'udbenome prostoru, potrebito y kakovostno provesti naobrazbu svih nara{tajah za porabu suvremene informacijske tehnology. tako|er y potrebno posebnu pozornost posvetiti onomu {to nazivamo tehni~ka kultura i {to kao hobby ili sporedna dylatnost mo`e mladu ~ovyku donyti dosta radosti i dodatnih znan'a, a u pravilu ga odmaknuti od droge. to su sl'ede}e dylatnosti:

• informacijska i ra~unalna
• radioamaterizam
• zrakoplovstvo
• astronomija
• modelarstvo u svim svojim vidovima
• kino i foto
• podvodne dylatnosti
• razna dru{tva, radionice i te~ayvi
• u~eni~ko zadrugarstvo

o svima navedenima dylatnostima nema potrebe posebice pisati, budu}i da su na drugim mystima ve} vrstno opisane. po dugogodi{tn'im saznan'ima i na~elima rada koja su razvyna, uz, naravno, pryko potrebitu prilagodbu s ydne strane kninu, u okviru proykta, a s druge strane demokratskim i hrvatskoj primyrenim eti~kim i drugim na~elima, potrebito y poticati vrstan ustroj i provedbu tih dylatnosti.

iz ovoga skupa raznovrstnih dylatnostih nazvanoga "tehni~ka kultura" posebice treba izdvojiti u~eni~ko zadrugarstvo, yr bi ono trebalo biti zasa|eno na tradicijskoj osnovi primyrenoj hrvatskomu narodu, te ga posebice treba razvijati u man'im mystima.