o~ito y da svrhovito provo|en'e takvoga proykta zahtyva pravilnu uporabu ustroja, postupakah, metodah i sredstavah. stoga y va`no u provedbi proykta krenuti na~elima sustavne ustrojbe. pryko y potrebito pravilno ustrojiti odvijan'e ustrojbenih ciklusah u okviru i kronolo{koga⁵ i kairolo{koga⁶ ustrojbenoga vremena.

uoblikom temel'nih dylatnostih u okviru kairolo{kih slydovah, koji slu`e kairolo{kome planiran'u te~aja proykta, posti`emo takove slydove kairolo{kih ciklusah⁸ koy se pravilno usly|uju u ostvarbu proykta.

0. pobuda

pobuda ostvaren'a preporoda hrvatskoga kral'evskoga grada knina kao duhovno-ul'udbeno-znanstveno-gospodarskoga izvori{ta odnosi se na zbivan'a u okviru mati~noga sustava okru`ja, te proizlazi iz nezadovol'stva postoy}im ustrojbenim stan'em. o~ito y da postojan'e pobude samo po sebi ukl'u~uy i provedbu drugoga koraka, a to y predhodna studija, tj. ovaj spis.

1. predhodna studija

u ovoj predhodnoj studiji provodi se prepoznavan'e, tj. odredba osnovnih problemah, utvr|ivan'e da li se ti problemi mogu ry{avati postoy}ima, ili pak zahtyvaju nove pristupe i na~ine dylovan'a, odre|ivan'e naznake novih ry{en'ah i izvodivosti tih ry{en'ah sa stajali{ta dru{tvenih, gospodarskih i drugih mogu}nosti, te izbor smyra i na~ina, te pravovremenosti, sukladno navedenim vremenima, provedbe koji najvi{e obe}avaju s obzirom na mogu}a ry{en'a.

2. glavna studija

glede na navedena metodolo{ka na~ela potrebito y pristupiti izradi glavne study, {to zahtyva sveukupnost izvorah i l'udstva, odnosno odvija se u okviru odre|enoga "predsustavnoga" modela koymu y zada}a odrediti novi model sustava. zada}a y glavne study preporoda knina kao hrvatskoga duhovno-ul'udbeno-znanstveno-gospodarskoga izvori{ta pretopiti temel'ni smyr, tj. na~ela ry{avan'a iznesena u ovoj predhodnoj studiji u cylokupnu prvotnu predo~bu novoga sustava. temel'em glavne study mo`e se pry}i na ~etvrtu mynu, tj. studiju dylova.

3. studija dylovah

u ovoj myni provedbe ostvaren'a preporoda hrvatskoga kral'evskoga grada knina kao duhovno-ul'udbeno-znanstveno-gospodarskoga izvori{ta potrebno y detal'no razlo`iti, raz~laniti i razglobiti, te razraditi sve za provedbu va`ne dylove.

unutar svakoga od poydinih dylovah potrebno y potanko razraditi sve, pa i najman'e, ~inbenike pojavnosti tih dylovah, i to uvyk u odnosu na cylinu i na kibernetski odre|enu okolinu.

4. uoblika sustava

u ovoj myni tvorbeno se i obli~no stvara novi sustav, {to sada ukl'u~uy tvarnu izgradn'u i ustrojbu svih u predhodnoj myni zami{l'enih i potanko razra|enih dylovah, te stvaran'e ustrojbenih tokova, dakle na~ela zami{l'an'a dylatnostih, na~ela upravl'an'a dylatnostima, na~ela dono{en'a odlukah u svezi s dylatnostima, na~ela provo|en'a odlukah u svezi s dylatnostima i na~ela nadzora provo|en'a odlukah u svezi s dylatnostima unutar i izme|u svih dylovah potrebitih za provo|en'e proykta, razra|enih u predhodnoj myni <studija dylovah>, sukladno suvremenoj teoriji sustavah, te razrade tykova, tokova i te~ayva dylovan'a.

5. uvo|en'e sustava

u ovoj myni treba pravilnom pripremom okru`ja, tj. promi~bom i inim dylatnostima, stvoriti ozra~y u koym }e se sve dylatnostih vrstno odvijati. za to vrstno odvijan'e nu`dna y trajna dylatna, na kibernetskim metodama zasnovana, uskladba novoga sustava s okru`ym, na mikro- i makro-razini, tj. sa svakim poydincem, dakle l'udskom ydinkom, i s dr`avom kao cylinom.

6. u~inak sustava

tek u ovoj myni preporo|eni hrvatski kral'evski grad knin postay uistinu duhovno-znanstveno-ul'udbeno-gospodarsko izvori{te, te model prema koymu se i ostali dylovi zapu{tenih hrvatskih zemal'ah mogu kakovostno i vrstno razvijati. svakako, ma koliko god taj sustav bio samodostatan, on zahtyva upravl'an'e, opslu`ivan'e i nadzor.

7. sa`etak u~inka - pobuda - zatvaran'e kairolo{koga ciklusa

u kibernetsko-sustavoslovnome smislu samotvorbena, autopoieti~na⁹ metoda, dakle metoda samotvorbe, y metoda koja se zasniva na samostalnoj samoustrojbi slo`enoga, ali na promatrani na~in neustroynoga, skupa ustrojbeno sposobnih ~inbenikah u okru`ju <koy se sastoji od tih navedenih ~inbenikah> koy zadovol'ava preduvyte za pojavu samotvorbe. u okolini koja zadovol'ava preduvyte i koja y pri tome sastavni dio cyline u kojoj dolazi do samoustrojbe, dolazi do pojave autopoieti~nosti, dakle samotvorbe. metoda samotvorbe rabi navedenu samotvorbu tako da se u pravi ~as za svako poydino syme posiju symena namyrenih ustrojah na pravilno odre|ena, namyn'ena i pripreml'ena mysta u okru`ju.

kao {to y u znanosti o ustrojbi i sustavima poznato, pojam samodostatnosti predpostavl'a postojan'e "`ivotnih" sustavah, modulah ili grozdovah, ~ija y glavna zna~ajka izuzetna otpornost na veliko pol'e van'skih poreme}ajnih utycajah, koji se prigu{uju unutarn'im samoustrojbeno i samotvorbeno prilagodl'ivim ustoym. samodostatni sustavi predpostavl'aju dakle mogu}nost svoyga pre`ivl'avan'a i u ponekad veoma neprili~nim, za n'ih neprijatel'skim stan'ima i okru`jima, yr u slu~aju nemogu}nosti svoy izravne povezbe s vi{im hyrarhijskim razinama dyluju samostalno, pri tome samostalno te`e}i za ponovnom povezbom u ydinstvo sverazinskoga sustava. samodostatni sustavi razvijaju se na~elom podusustavl'ivan'a putem samodostatnih grozdovah. poydini sastavni dio svakoga od tih grozdovah samodostatna y sustavna opeka <eng. self-suficient systems block - ssb>.

samodostatna sustavna opeka raz~lan'iva y cylina, koja se sastoji od odre|enoga broja pod-sustavah, koji na~elno ne predpostavl'aju svoju samodostatnost u istome vidu kao opeka koju ~ine.¹⁰ pojmu samodostatne sustavne opeke najbli`i y gr~ki pojam οικοϛ, "skup soba koy ~ine stan, odnosno ku}anstvo"<sup>11</sup>, pa tako uistinu ozna~ava cylinu. kao protute`a modernisti~komu partikularizmu, koji y u zadn'a dva stol'e}a uzeo maha, suvremena znanost pokazuy potrebu ydinstvenoga gledan'a na svyt. tako se pojam οικοϛ pojavl'uy u osnovi ry~i ekologija, hrvatski dakle cyloslovl'e, tj. znanost o cylini.

teorija grozdovah opekom sustava <eng. building block> naziva posl'edn'i podsustav koji se mo`e u danome vidu smatrati prepoznatl'ivim entitetom.<sup>12</sup> samodostatnost se cylokupnoga sustava posti`e upravo takovom ustrojbom samodostatnih sustavnih opekah¹³ da u sebi sadr`e sustav ustrojnih razinah¹⁴ u punini n'ihovih te~ajnih¹⁵ i ~inbenih dylatnostih¹⁶.

• misaoni razred. misaoni razred dylatnih ~inbenika preuzima ukupnost upravl'an'a i nadzora, nami{l'an'a¹⁷ i odlu~ivan'a.
• obranbeno-borbeni razred. razred ~inbenikah koymu y zada}a izravna samoustrojba s okolinom.
• prevozni¹⁸ razred. razred podustrojnih dylatnostih vezanih na unutarn'e prikupl'an'e, pryvoz i raspore|ivan'e svih obavystih i tvorivah, te prynost pobudah i vystih izme|u svih ostalih dylatnih ~inbenikah samodostatnoga sustava.
• proizvodni razred. razred koji na~elno slu`i ostvarbi svrhe i cil'a samodostatnoga sustava u danoj okolini i u danome vidu n'egove dylatnosti.

u cylokupnoj provedbi svih razinah, vrstah i mynah dylatnostih stvaran'a knina kao duhovno-znanstveno-ul'udbeno-gospodarskoga izvori{ta pryko y potrebito rabiti suvremene metode pra}en'a i ustrojbe velikoga broja dylatnostih, dakle metode kojima uskla|uymo ydinstveni zadatak. pri tome nas prvenstveno zanima logika kairolo{koga, ali i kronolo{koga, raspore|ivan'a dylatnostih i samotvorbenih symenah. pri tome rabit }e se metoda ve}ega broja nukleusa, ~esto poznata i navo|ena pod nazivom CPM metoda, kao i metoda linearnoga raspore|ivan'a, poznata i pod imenom PERT metoda.