bogato i znakovito povystno nasl'e|e
povol'ni uvyti za `ivot, klimatski, prometni i prostorni, temel'ni su razlog trajne nastan'enosti kninskoga podru~ja jo{ od <po nekim nalazima> mla|ega paleolitika, ali posve sigurno od neolitika, pa sve do dana{n'ih danah. na`alost, predpovystni i anti~ki lokaliteti nisu sustavno arkeolo{ki istra`eni, ve} se ve}inom n'ihovo poznavan'e svodi na slu~ajne nalaze ili prepoznavan'e. sredn'ovykovna su nalazi{ta ne{to bol'e istra`ena, iako se i za n'ih predpostavl'a da ima mnogo lokalitetah koji jo{ nisu prona|eni, ili su tek nazna~eni kao mogu}e zaniml'ivi.
iz mla|ega staryga kamenoga doba <mla|ega paleolitika> postoji samo veoma {krto nalazi{te iz gospodske pe}ine kod cetine, iako se mogu o~ekivati i bogatiji ostatci iz toga vremena, gledom na ve} navedene povol'ne `ivotne uvyte u tome podru~ju.
iz mla|ega kamenoga doba <neolitika> poznata su nalazi{ta plavno, brdo spas, knin, {pil'a biolin, kon' i varivode, oton, kaldrma, a po nekim nagovy{tajima moglo bi postojati i nalazi{te u biskupiji. uz to, javl'aju se nalazi{ta na kninskome dylu bukovice, u erveniku, ivo{evcima i |evrskama. u ve} navedenoj gospodskoj pe}ini odkrivena y neoliti~ka stanica, isto kao i u nedalekoj rudeli}a pe}ini.
prva eneoliti~ka kultura na {irem podru~ju dalmacy odkrivena y na gradini svetoga spasa, gdy se predpostavl'a da y, od svih nalazi{tah jadranske vrste l'ubl'anske kulture, bilo ydino pravo nasel'e, dok su sva ostala bila samo stani{ta.
u razdobl'u izme|u eneolitika i ranoga bron~anoga doba oko izvora ryke cetine pojavl'uy se cetinska kultura. ostatci cetinske kulture pronalaze se i u poydinim drugim gradinama, te na podru~ju ervenika.
iz kasnoga bron~anoga doba najbogaty y nalazi{te kod gradine u topol'u, a predmeti iz toga razdobl'a prona|eni su i u |evrskama, te u okolici samoga grada knina.
u `el'ezno doba u kninskome podru~ju razvijala se kultura liburnske skupine, u gradinama koy se gotovo ni~im ne razlikuju od ostalih gradina na {irem podru~ju delmatah i liburnah. posebice se na kninskome dylu bukovice izdvaja radu~ka glavica. gradinska nasel'a nalaze se na polo`ajima ve} spomenutoga ervenika, te mokroga pol'a, zatim gradine u otonu, pa|enima i o}estovu, u zaseocima jovi~i}i, |uri}i i rusi}i, na brdu `abinac, u `agrovi}u, kod vidovi}a, te matasova gradina i u golubi}u.
osim na gradinskim utvrdama `ivylo se u to doba i u {pil'ama. uz to su poznati i tumuli u erveniku, mokrome pol'u, smrdel'ima, radu~i}u, l'up~u, podinarju, na kosovu pol'u i oko izvora cetine.
gradine spas i topol'e zasigurno su bile trajno nastan'ene od doba eneolitika sve do dolaska riml'ana.
stvarna nazo~nost antike, pa tako i pisane povysti na kninskome podru~ju po~in'e s oktavijanovim pokoravan'em delmata i drugih ilira. osim ninie u anti~kim pisanim vrelima javl'a se i vojni logor burnum
2, koji y na ovome podru~ju predstavl'ao i `ari{te duhovne ul'udbe, gdy se nalazilo jupiterovo sveti{te3 i minervino sveti{te. u bobodolu prona|en y zavyt bogu neptunu, bogu vodenih tokovah. zaniml'iva y i pojava oryntalnoga kulta mitre svydo~ena nalazom iz biskupy. uz izvori{te kulture, burnum y predstavl'ao i glavno ishodi{te i raskri`y prometnoga sustava.osim nasel'a na gradinama, od kojih mnoge nastavl'aju svoj `ivot jo{ od pred-rimskoga razdobl'a, doma}e stanovni{tvo ure|uy i man'a nasel'a, tzv. vikuse, kao i gospodarska zdan'a, poznate
ville rustice, koy nalazimo primyrice na kapitulu kod knina, u biskupiji i strmici, kao i u selu orli}u.uz anti~ka nasel'a javl'aju se, dakako, i nekropole, koy do sada, na`alost, nisu dovol'no istra`ene. uz te, rimske, u biskupiji i orli}u javl'aju se i ostaci s ranokr{}anskim nadpisima.
pojava kr{}anstva ostavila y na podru~ju knina va`ne tragove. u zaseoku su~evi}i odkrivena y ydnobrodna starokr{}anska crkva kru`noga oblika, a u biskupiji ydnobrodna starokr{}anska crkva s oblom apsidom. predpostavl'a se da se i na polo`aju crkve sv. mihovila u kyvu nalazila ve} ranokr{}anska crkva.
naj~e{}i nalazi iz vremena seobe narodah na kninskome podru~ju nalazi su ostrogotski, za ~iju y nazo~nost ydno od najva`nijih nalazi{tah nekropola grebl'e na isto~noj padini brda spas, te poydina~ni nalazi iz burnuma, plavna i biskupy. u to doba knin ima veliko prometno i strate{ko zna~en'e zbog prometnoga pravca povezuju}ega unutra{n'ost i more, yr y u to doba ~vori{te prometnoga sustava premy{teno iz burnuma u knin. tu prometnu va`nost knin od onoga doba zadr`ava sve do dana{n'ih danah.
avari su, kao i svugdy drugdy, ostavili izuzetno malo tragovah, kojih ne{to ima u biskupiji i smrdel'u.
u to doba nasel'avaju se na to podru~y hrvati.
sredn'ovykovna nalazi{ta na kninskome podru~ju veoma su mnogobrojna i raznovrstna. najstariji nalazi poty~u iz ivo{evaca, smrdel'a, |evrsaka, ervenika i biovi~ina sela, te predromanika iz crkvine.
u pa|enama bija{e predromani~ka crkva koju y podigao neki rastimir posvetiv{i ju bogorodici. tako|er su arhitektonski ostaci predromani~ke crkve na|eni i u benderu, te plavnu. na`alost temel'i tih crkavah nisu do sada prona|eni.
velik broj ranosredn'ovykovnih naseobinah nalazi se oko plodnoga kninskoga i kosova pol'a.
od vi{e sredn'ovykovnih crkavah u kninskome podru~ju arheolo{ki y poznata samo ona u san'cima, na isto~noj padini brda spas. na samoj tvr|avi na vi{e mystah prona|eni su ulomci predromani~kih crkavah, ~iji su temel'i jo{ uvyk nepoznati.
me|u najva`nijima ranosredn'ovykovnima nalazi{tima u hrvatskoj nalazi su u biskupiji, koja y pobli`e bila ~esto ozna~avana kao mysto "...v petih crikvah v kosovi"
4. to su ydnobrodna crkva na lopu{koj glavici, ydna od najve}ih predromani~kih bazilika u dalmaciji, crkva sv. cecily na stupovima, trobrodna crkva sv. mary na crkvini, crkva s grobl'em na bukorovi}a podvornici, te dana{n'a seoska crkva sv. trojice. postoy i ostaci crkve u orli}u.sa zapadne strane kosova pol'a sa~uvani su ostaci predromani~ke crkve u uzdol'u, sa zabatom na koym se spomin'e knez mutimir i 895. godina. nadal'e postoy ostaci ydnobrodne crkve u turi}u.
u gorn'em dylu toka ryke cetine ima vi{e ranosredn'ovykovnih nalazi{tah, od kojih su najbol'e o~uvani ostaci crkve sv. spasa. ostaci gra|evina na pivnicama vyrojatno su ostaci stare vrlike.
ydan od najbitnijih gradova rane povysti hrvatske dr`ave, prodorom turaka, te padom u n'ihove ruke 29. svibn'a 1522. godine, knin, iako postay strate{ki zna~ajna utvrda i upori{te otomanskoga carstva gubi onu va`nost koju y do tada imao. knin y pod turcima bio do 1688. kada su ga koncem 17. stol'e}a osvojili mle~ani. mle~ani su osuvremenili i obnovili postoy}u tvr|avu.
u~estala izmyna “vlastnika” i s n'ima stanovni{tva, a nalaze}i se na razme|i religijah, ul'udabah i svetonazorah, i crti suprostavl'an'a onda{n'ih velesila: otomanskoga carstva, mleta~ke republike, francuske uprave i austry, ~inila y sve vi{e i vi{e, a posebice za dvy jugoslavy, knin izrazito neul'udbenim mystom, bacaju}i, iz dana u dan, sve tamniju synu na staru hrvatsku prystolnicu.
kada se zaviorila hrvatska zastava na kninskoj tvr|avi, ~ini nam se da y do{lo vryme vratiti hrvatskomu kral'evskomu gradu kninu stari sjaj.
ispra`n'enost od svih sadr`ajah
tykom stol'e}ah stalnim su trudom neprijatel'i hrvatskoga naroda u svim oblicima ku{ali uni{titi ydan od izvora hrvatske dr`ave, te su hrvatski kral'evski grad knin uspyli isprazniti od svih sadr`ajah, duhovnih, obrazovnih, znanstvenih, ul'udbenih, umytni~kih i inih. posl'edn'i udar neprijatel'i su hrvatske poku{ali izvesti namyrenim podpunim isel'avan'em sveg stanovni{tva za vryme oluy. namyra im bija{e svytu pokazati, dovode}i hrvatsku u zamku, kako y dr`ava hrvatska nesposobna ry{iti pitan'e ispra`n'enih oslobo|enih krayvah na vrstan na~in, te tako hrvatskoj ostaviti te{ko breme me|unarodnoga pritiska.
prostorna i prometna pogodnost
nalaze}i se na razme|i i syci{tu putovah, podydnako udal'en od svih hrvatskih krayvah knin y izuzetno pogodno mysto za povezivan'e sveukupnosti hrvatskoga prostora, a posebice stoga {to se nalazi na razme|i-spojnici sredn'e europe i mediterana.
kninsko y podru~y izuzetno privla~no poradi:
Glagoljski portal Hrvatskoga Mislili[ta
Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knji`nica, kompjutoristika...
Provedba