U ovome radu pokusxat cyemo odrediti mogucye pravce djelovanja gledom na etiku i moral u Hrvatah, posebice stoga sxto se Hrvatski narod nalazi na razmedyi uljudabah i razlicxitih vjerah i uvjerenjah, a i izlazi iz soc-komunizma. Za kakovostnu je, naime, provedbu duhovnoga preporoda izuzetno bitno odrediti etiku, cyudoredye i cxinoredye u Hrvatah, odnosno postaviti na pravo mjesto moralne vrijednosti i dovesti ih u ravnotezxu. Hrvatima nije bliska niti socijalisticxko-materijalisticxka, niti americxansko-zapadnoeuropejska protestantska, niti pravoslavna, niti islamska etika i moral, nego etika, cyudoredye i cxinoredye temeljeni na srednjoeuropejskome katolicxanstvu i bogatoj hrvatskoj prosxlosti i kulturnoj basxtini.
ZXelimo li icyi ispravnim putom, trebamo se okrenuti bogatoj i ponekad nedovoljno istrazxenoj nam prosxlosti, te kroz to, temeljem bogatih povijestnih iskustavah, mozxemo graditi vrstnu buducynost. Iznimno je vazxno napomenuti, da bez prosxlosti nema niti kulture, niti jezika, niti morala i etike, niti cxinoredya, a time niti Naroda.
Nasx cyemo rad temeljiti uz ostalo i na podjeli i razmatranju filozofije cyudoredya po Tomi Akvinskome, te na filozofiji cxinoredya Ante Starcxevicya. Uz to pokusxat cyemo odrediti razliku izmedyu cxetiri razlicxite vrste temeljnih filozofija cyudoredya ili etikah, koje su vladajucye u pojedinim drusxtvenim odnosima, kao i njihovih izrazito negativnih zastranjenjah.
Sv. Toma Akvinski dijeli etiku ili filozofiju cyudoredya na tri dijela. Prvi raspravlja o svrhovitim radnjama jednoga cxovjeka i zove se osobno cyudoredye (monastica). Drugi raspravlja o radnjama kucyne zajednice (obitelji) i zove se gospodarstvo (oeconomica). Trecyi raspravlja o radnjama gradyanske zajednice, a zove se drzxavnisxtvo (politica). Svima je trima etikama po sv. Tomi Akvinskome, dakle filozofiji osobnoga cyudoredya, monastici, filozofiji obiteljskoga, ili gospodarstvenoga, cyudoredya, ekonomici, to jest gospodarstvu, kao i filozofiji drusxtvenoga cyudoredya, politici, odnosno drzxavnisxtvu, zajednicxka temeljna tezxnja prema dobru kao najvisxoj cyudorednoj i cxinorednoj vrjednoti.
Svakako valja spomenuti da Ante Starcxevicy, govorecyi o etici, posebice naglasak stavlja na pojam cxinoredya, dakle pravilne uredbe sveukupnosti ljudskih cxinah i njihove cxinbe u zajednici.
Ukupnost razlicxitih pristupah filozofije cyudoredya u ovome radu prikazujemo kroz cxetiri temeljne odrednice: drusxtvena filozofija cyudoredya, i njeno zastranjenje tvarna (materijalisticxka) filozofija cyudoredya; poduzetnicxka filozofija cyudoredya, te njeno zastranjenje predatorska (grabezxljivacxka); upravna filozofija cyudoredya, njeno zastranjenje birokratska filozofija cyudoredya, te samotvorbena filozofija cyudoredya, te kroz mogucye opcye zastranjenje svih etikah, kao sxto je to u etici obrnutih vrijednostî.
Prvenstveno treba shvatiti da pravi cilj uistinu treba biti bogatstvo zajednice, pa kroz njega i kakovostan i u svem pogledu bogat zxivot pojedinca i cijeloga drusxtva, uistinu tezxnja prema dobru. Jer vecy Aristotel u I. knjizi Politike kazuje da bogatstvo nije svrha, nego sredstvo gospodarstva, to jest da cilj privredyivanja nije gomilanje tvarnih dobara, vecy dobar zxivot.
Latinički portal Hrvatskoga Mislilišta
Glavni portal - svjetlostna umjetnost, knjižnica, kompjutoristika...
Uvod